Voditelj projekta je afirmisani poznavalac gljiva Šemsudin Bajrić, koji je u okviru tendera kojeg je prošle godine raspisao Federalni fond za zaštitu okoliša, koji godinama posvećuje sve više pažnje i sredstava za zaštitu okoliša, prepoznao jedan lot u kojem traže istraživanje biodiverziteta u zaštićenim područjima
Projekt “Istraživanje, invertizacija i kartiranje gljiva Nacionalnog parka Una“, kojeg u iznosu od 80.000 KM finansira Federalni fond za zaštitu okoliša uz participaciju tog nacionalnog parka, u završnoj je fazi. Rezultati istraživanja bit će izuzetno značajni u širenju ukupne spoznaje o prisutnosti gljiva na tom području, brojnosti, intenzitetu rasta i koegzistenciji s drugim živim bićima.
Voditelj projekta je afirmisani poznavalac gljiva Šemsudin Bajrić, koji je u okviru tendera kojeg je prošle godine raspisao Federalni fond za zaštitu okoliša, koji godinama posvećuje sve više pažnje i sredstava za zaštitu okoliša, prepoznao jedan lot u kojem traže istraživanje biodiverziteta u zaštićenim područjima.
-Sinula mi je ideja da je to dobra prilika da istražimo gljive Nacionalnog parka Una. U kratkom razgovoru s direktorom NP Una Amarildom Mulićem i profesoricom na Univerzitetu Bihać Vildanom Alibabić postignut je sporazum da radim projekt i kandidiramo ga za te svrhe. Izradili smo projekt i poslali ga, a nakon izvjesnog vremena Fond za zaštitu okoliša FBiH odgovorio je pozitivno bez ijedne primjedbe – navodi Bajrić.
Dodaje da je potom osnovan operativni tim, a formirani su i subtimovi koji se sastoje od četiri iskusna gljivara i šest do osam studenata Biotehničkog fakulteta.
Tehnologija istraživanja, kako je precizirao, uključuje odlazak ekipe na teren, pronalazak gljiva, inventarisanje u što spada opis staništa gljive, veličina, klobuk, boja, vrsta šume, klima toga i prethodnih dana, kao i uzimanje kote-geografske širine i dužine kako bi se preciziralo gdje je ta gljiva pronađena.
-Kada se gljiva fotografiše u prirodnom stanju i izdanju, onda je beremo, okrećemo je naopako i snimamo donji dio jer je to jako važno za determinaciju. Potom se gljiva odlaže u adekvatnu ambalažu kako bi se zaštitio njen oblik, veličina i cjelovitost do prostorije gdje je odlažemo i tada se u zatvorenom prostoru precizno vrši determinacija, odnosno utvrđuje se tačno koji je naziv gljive na latinskom i domaćem jeziku – pojašnjava Bajrić.
Naglašava da su u devet mjeseci trajanja projekta dosad na teren izašli 36 puta, a otkrili su oko 400 vrsta gljiva s tim da to nije konačan broj.
– Nešto ćemo naći tokom zime i u proljeće do kad traje projekt. Naglasio bih da je prošla godina bila jako sušna i mnoge gljive su izostale, nisu imale uvjeta da se pojave i ostao je još jako velik broj gljiva koje nismo uspjeli otkriti jer se nisu pojavile – kaže Bajrić.
Ovo je prvi ovakav projekt na ovom području, a na osnovu prvih rezultata bit će izrađena publikacije i predložene mjere zaštite staništa i plan monitoringa gljiva u Nacionalnom parku Una.
