Hrvatska se s ponosom i tugom sjeća. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavaju se danas u cijeloj Hrvatskoj. U komemoracijama sudjeluju predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković, te najviši hrvatski državni dužnosnici.
Zločini bez kazne
Mnoštvo ljudi iz svih krajeva Hrvatske i iz inozemstva dolazi u Vukovar i Škabrnju iskazati počast i poštovanje. Vukovar i Škabrnja su i danas zločini bez kazne. Grad Vukovar su tzv. JNA i srpske četničke paravojne postrojbe držale u opsadi od 24. 8. do 18. 11. 1991. Vukovar je danonoćno granatiran s kopna, iz zraka i s Dunava. Grad je branilo oko 2.000 branitelja, identificirano je dosad 2.717 žrtava. Vukovar je razoren do temelja. Istog dana, nakon višednevnog granatiranja, tzv. JNA i četnička paravojska okupirale su malo mjesto Škabrnju u zaleđu Zadra, gdje su pobile 86 hrvatskih civila i ovo selo sravnile sa zemljom.
Na dan slamanja obrane Vukovara tradicionalna Kolona sjećanja kreće iz kruga Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” do vukovarskog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, s više od 1.000 grobova. Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, na području Vukovara do sada je otkriveno 56 masovnih i više stotina pojedinačnih grobnica. Službeni program obilježavanja od 11. do 20. studenoga održava se pod sloganom Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta.
Obilježavanje je počelo jučer ujutro na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata, gdje su zapaljene svijeće i položeno cvijeće. Cvijeće su došle položiti i vukovarske majke koje još traže svoju nestalu djecu.
”Ne znamo ništa o njihovoj sudbini, o njihovom posljednjem boravku na zemlji i pod zemljom ako nisu bačeni u Dunav, tako da je teško. Svake godine emocije prorade još više, teška je svaka godina sama po sebi jer to je 31 godina”, rekla je Marija Šestan novinarima.
Ona traži svog sina. Na popisu 1.800 nestalih za kojima Hrvatska još uzaludno traga je 515 osoba iz Vukovarsko-srijemske županije i 383 iz Vukovara. Iz Saveza obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja kažu da je ovo jedina mogućnost da u ovim teškim danima obitelji nestalih negdje zapale svijeću i polože ružu.
”Veliki broj ljudi je napustio ovaj svijet, neki koji su ovdje pokopani nemaju više svoje članove obitelji, nema tko doći i položiti tu ružu i mi to radimo umjesto njih”, poručili su iz ove udruge.
Vijence su u Dunav, a nakon toga i na Ovčari, jučer položili predstavnici srpskih udruga u Hrvatskoj s predsjednikom nevladine udruge Srpsko narodno vijeće i predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem na čelu, koji kaže da je to za sve ubijene, poginule i stradale u Vukovaru.
”Smatramo to jedinim načinom na koji možemo stvoriti mir i u gradu Vukovaru i u Hrvatskoj”, istaknuo je.
Hoće li biti u Koloni sjećanja?
”Bit ćemo u Koloni kad se odlučimo da ponovo budemo, naše prisustvo ovdje je kao da smo u Koloni”, izjavio je Pupovac.
Dok se Hrvatska sjeća žrtava najvećih tragedija, zločina i razaranja počinjenih u srpskoj agresiji na Hrvatsku, lokalni mediji su u srijedu prenijeli vijest iz Beograda o početku suđenja u odsustvu 26. 12. u Srbiji četvorici časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje tamošnje tužiteljstvo tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva tijekom oslobodilačke operacije Oluja 1995. Po navodima optužnice, oni su zapovjedili zračne napade na kolonu srpskih civila izbjeglica kod Bosanskog Petrovca, pri čemu je identificirano 13 žrtava, među njima četvoro djece i 24 ranjenih.
Montirani proces
Najviši hrvatski državni dužnosnici ocijenili su da se radi o politički montiranom procesu u koji se Hrvatska neće upuštati. Prema dostupnim dokumentima, formacije vojske tzv. republike srpske Krajine su bile na području gdje su bili i civili, među koje se izmiješala i vojska tzv. RSK, a pogođeni tenkovi i vojna vozila. Pravnici ističu da Srbija zloupotrebljava pojam univerzalne nadležnosti u međunarodnom pravu za kreiranje političkih presuda kojima može anulirati presude koje je donio Haški tribunal, a koje jasno govore o slici rata 90-ih godina i ulozi Srbije u zločinima.
