Posljednjih sedmica kod djece predškolskog i školskog uzrasta u Kantonu Sarajevo sve prisutnija je pojava učestalih prehlada, sa neobjašnjivim osipom, kašljanjem i povraćanjem, što je zabrinulo roditelje. Iako je u ambulantama mnogo malih pacijenata, ljekari upozoravaju da nije alarmantno stanje. Podsjećaju da se ovakva oboljenja sporadično javljaju svake tri do četiri godine poput epidemije.
Peta bolest
Kako u razgovoru za Oslobođenje kaže specijalista pedijatrije prof. dr. Lutvo Sporišević iz JU Dom zdravlja KS-a, na osnovu podataka koje imaju iz predškolskih i školskih dispanzera, određeni broj bolesti se može povezati sa virusima, a ovu izazivaju enterovirusi.
– Ne radimo dijagnostiku, nego na osnovu kliničke slike kod djeteta ustanovimo da se radi o virusnoj bolesti usta, dlanova i tabana. Sada imamo bolest koja se sporadično javlja, nekada u epidemijama, to je bolest ispljuskanih obraza ili peta bolest, odnosno infekciozni eritem, pojašnjava dr. Sporišević, naglašavajući kako ona može biti opasna za trudnice.
– U praksi imamo ovakve virusne bolesti, ali nisu česte. Taj virus se prenosi kao i obično kada bolesnik kašlje ili kiše ili pri dodiru predmeta kod djece. Bolest se prenosi, ali kada dijete jednom oboli, ono stiče skoro doživotni imunitet. Ako neko nije bolovao u djetinjstvu, može oboljeti kasnije, ali je važno da ova bolest nije opasna za djecu. Zovu je i ispljuskani obrazi, gdje imate crvene obraze, pa osip po čitavom tijelu, a kasnije taj osip blijedi, ističe doktor.
Ova virusna bolest obično počinje sa simptomima prehlade, povišene temperature, glavobolje, odbijanjem hrane i obično nema posljedice ili neke komplikacije. Ovo je samoizlječiva bolest, a može biti ozbiljna samo za trudnice i osobe koje imaju poremećaj imuniteta.
– Bolest traje obično sedmicu, pet do sedam dana. Ako temperatura traje duže od pet dana, ako dijete ima poremećaj svijesti, ako ima povraćanje, više puta proljev, onda ga ljekar treba pogledati, upozorava dr. Sporišević.
Pedijatri naglašavaju da kod ove bolesti treba primijeniti mjere kao kod korone, počevši od izolacije.
Bez antibiotika
– Moraju se pojačati mjere pranja ruku 20 sekundi, topla voda, sapun, zatim respiratorska higijena, kada se kašlje, kiše, da se upotrebljavaju maramice koje odmah treba baciti, papirnate maramice, ili da se kašlje u rukav, i da se često vrši dezinfekcija radnih prostorija, površina, igračaka i provjetravanje prostorija, upozorava dr. Sporišević.
Djeci se ne daju antibiotici, nego im se snižava temperatura, daju topli napici, supe i multivitamini.
