Izložba slika iz obiteljske ostavštine slikara i grafičara Vilima Svećnjaka (Zagreb, 1906 – Zagreb, 1993) otvorena je u petak, 21. ovog mjeseca, u Muzeju Matije Skurjenija u Zaprešiću. Organizator izložbe je Galerija Razvid tamošnjeg Pučkog otvorenog učilišta.
U Zagrebu i Sofiji
Na izložbi je predstavljeno pejzažno slikarstvo Vilima Svećnjaka uglavnom iz Bolskog ciklusa te nekoliko djela talijanskog i francuskog krajolika. Bolski ciklus smatra se najpoetičnijim segmentom čitavog opusa ovog velikog umjetnika, prepoznatljivog po virtuoznom crtežu, autentičnom slikarskom instinktu i zvučnim bojama. Izložba se održava 20 godina nakon retrospektivne izložbe koja je Svećnjaku priređena 2003. u Zagrebu.
Uz slikare Krstu Hegedušića i Marijana Detonija, Vilim Svećnjak je među najznačajnijim pripadnicima Zemlje, u kojoj stvaraju i slikari seljaci poput Ivana Generalića, koji će aktivno sudjelovati u osnivanju Hlebinske škole
Studirao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, ali je diplomirao slikarstvo kod slavnih profesora Vladimira Becića i Marina Tartaglie. Godine 1934. u dobi od 28 godina priključuje se Udruženju umjetnika Zemlja, osnovanom u Zagrebu 1929. Grupa Zemlja okuplja mlade slikare, kipare i arhitekte, angažirana je na političkom planu u izrazito progresivnom duhu, pa je i život Zemlje okončan 1935. policijskom zabranom. Glavni pokretači Zemlje su slikar Krsto Hegedušić, ideolog i autor programa, i arhitekt Drago Ibler, predsjednik Udruženja i autor manifesta koji počinje konstatacijom “Treba živjeti životom svog doba”, a završava riječima: “Umjetnost i život su jedno”.
Uz slikare Hegedušića i Marijana Detonija, Vilim Svećnjak je među najznačajnijim pripadnicima Zemlje, u kojoj stvaraju i slikari seljaci poput Ivana Generalića, koji će aktivno sudjelovati u osnivanju Hlebinske škole. Grupa Zemlja organizirala je ukupno 5 izložbi, Svećnjak je izlagao na izložbama u Zagrebu i Sofiji.
Udruženje umjetnika Zemlja ostaje jedinstvena pojava na cijelom ex jugoslavenskom prostoru jer okupljanja tako velike grupe slikara, kipara i arhitekata oko jasnog i razrađenog programa nema do naših dana. Sve do 2. svjetskog rata Svećnjakovo stvaralaštvo karakteriziraju vrlo kritički, socijalni angažman i sugestivni prikazi ljudskih stradanja. Među ostalim, prema tekstovima Miroslava Krleže radi ciklus “Balade Petrice Kerempuha” (1937).
Unutarnja energija
Godine 1948. Svećnjak je osnivač i ravnatelj Galerije likovne umjetnosti u Rijeci, današnjeg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a od 1953. predaje na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Uz slikarstvo, bavi se karikaturom, ilustriranjem knjiga, keramikom, scenografijom i izradom skica za tapiserije. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) od 1988.
U kontekstu najnovije izložbe, priređivači citiraju monografiju Vilim Svećnjak: “Bolski ciklus krajolika, od 1969. do kraja osamdesetih spada među najpoetičnija djela čitavog njegovog slikarskog opusa i nalazi se na samom vrhu njegovih slikarskih ostvarenja. Bolske vizure pobudile su u njemu onu unutarnju energiju koja na okupu drži čitavo njegovo slikarstvo. U njima je našao idealan okvir za iskaz svog stava prema boji, svoje složene i osjetljive slikarske osobnosti i svog pravog slikarskog temperamenta”. Izložba u Zaprešiću ostaje otvorena do 12. svibnja.
