Ovo Vam je prva režija u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Već smo pred premijernom izvedbom, kakva su Vam iskustva rada u ovoj pozorišnoj kući?
– Meni je zaista ugodno raditi u BNP-u Zenica. Tačno je da je ovo moja prva saradnja sa ovom pozorišnom kućom. Drago mi je što smo se nakon određenog perioda uspjeli dogovoriti. Naša premijera je 27. aprila. Ušli smo u zadnju fazu rada na predstavi koja je i najuzbudljivija. Radujemo se svi zajedno premijeri.
Predstava “Drama o Mirjani i ovima oko nje”, prema tekstu Ivora Martinića, već je postavljena u Beogradu i naslovnu ulogu je igrala Mirjana Karanović. Kolika je odgovornost postaviti isti tekst sa saznanjem da je već izvedena predstava koja je regionalno dobro prihvaćena?
– Moram biti iskren i reći da nisam razmišljao o tome na taj način. Neke dramske tekstove postavljaju sva pozorišta. Impozantno jeste da je ta predstava u kojoj igra Mirjana Karanović igrala skoro deset godina. S te strane govori o kvalitetu i tog ansambla i tog teksta koji očigledno rezonira sa današnjom publikom.
Iz diskursa žene
Mi smo svjesni izvedbi koje su bile regionalne, međutim, fokusirali smo se na nas i na naše čitanje tog teksta. Ivor je fantastičan pisac, našli smo i mi nešto svoje, naše, autentično, pokušavali da kroz to svoje čitanje nalazimo današnju sliku svijeta kod nas. Tekst je došao na prijedlog umjetničke direktorice BNP-a Lajle Kaikčije, a meni je bio itekako zanimljiv kao i njima.
Nedavno ste u Narodnom pozorištu Sarajevo režirali “Heddu Gabler” prema Ibzenovom tekstu. Iako nam se često čini da malo ima velikih ženskih uloga, evo Vi već postavljate drugu predstavu koja u fokusu ima ženu. Ko je Mirjana?
– U svom dosadašnjem teatarskom putu sam puno radio tekstove, svjesno ili podsvjesno, u kojima su uglavnom muški likovi bili glavni. Imao sam i želju da sebe okušam na ženskim likovima. Općenito posmatrano, njih ima možda manje, ali manje važnih ili značajnih. Ovaj tekst je dominantno ženski, ima više ženskih likova, tako da je i za mene kao reditelja bio izazov da radim dvije predstave zaredom u kojima je dominantan ženski lik. Mislim da je važno propitivati našu stvarnost iz diskursa savremene žene. Možda toga nije bilo dovoljno kod nas. Mislim da je svakako važno i uzbudljivo.
Imate prilično iskustvo rada na filmskim projektima. U odnosu na položaj bosanskohercegovačkog društva, da li je zahvalnije raditi za pozorište ili za film?
– Mislim da je podjednako zahtjevno. To su dva različita medija, ali zahtijevaju jednaku pripremljenost i posvećenost radu. Jezik je drugačiji. Svaki od tih medija ima specifičan jezik. Za mene kao reditelja je uzbudljivo raditi u različitim medijima, istraživati vlastiti izražaj, vlastitu kreativnost u različitim medijima. Meni je podjednako zahtjevno raditi.
Koliko se u teatarskim kućama u BiH postavljaju komadi koje su pisali domaći pisci i režiraju predstave domaći reditelji?
– Važno je da pozorišta više ulažu u savremeni dramski bosanskohercegovački tekst. Ima pomaka u zadnjih nekoliko godina, ali trebalo bi puno više toga da bude. Treba nam veći broj praizvedbi domaćih tekstova. Imamo autore koji puno bolje prolaze regionalno, na fondovima ili konkursima dramskog teksta, a kod nas se nedovoljno postavljaju. Zbog budućnosti bi bilo dobro da se više postavljaju njihovi tekstovi.
Nedostatno finansiranje
Imamo generaciju mladih autora kojima se samo treba omogućiti da žive od svog posla. Mislim da je to krucijalno zbog razvoja savremenog bh. teatra. A što se tiče reditelja, to vam je sada kao u svakoj profesiji, imamo problem nedostatnog finansiranja generalno kulture i onda se to odražava i na samu filmsku i teatarsku produkciju. Vlasti bi trebale shvatiti da kultura nije rashodovna stavka u budžetu, nego investicija. Investicija u obrazovanje, investicija u našu budućnost.
Pored kulture je još samo sport značajan ambasador države Bosne i Hercegovine na svjetskom planu. U nekom drugom smislu, mi zapravo ne bismo postojali da nema fenomenalnih umjetnika i sportista. Zato je važno da njegujemo autorstvo. Naravno, s druge strane, ne smijemo se zatvoriti. Važno je kad dolaze strani reditelji ili strani glumci. Ta razmjena je veoma važna.
