U organizaciji Udruženja „Generacije“ – Centar za unapređenje kvaliteta života građana, a pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, uspješno je realiziran projekt „Jačanje kapaciteta društvene zajednice za dobrobit djeteta II ciklus“.
Predstavljajući projekt koji se, unazad nekoliko godina, tj. iz ciklusa u ciklus ponavlja, projekt, kako za RBK ističe Almira Šertović, predsjednica Udruženja „Generacije“, „okuplja jednu multisektorsku grupu, profesionalce iz različitih oblasti djelovanja, a čiji rad se, u potpunosti ili u određenim segmentima, dotiče djece i adolescenata. S tim u vezi, učesnici projekta jesu uposlenici odgojno-obrazovnih ustanova, centra za socijalni rad, policije, zdravstva, gradske uprave i medija te predstavnici nevladinog sektora, uključujući i predstavnike organizacija mladih.“
Ciljevi projekta jesu osnaživanje javnih, socijalnih i odgojno-obrazovnih institucija na području grada Bosanska Krupa, s ciljem unapređenja zaštite djece i mladih od mogućnosti zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja, zatim stvaranje ljudskih resursa i izgradnja mreže odgovornih i kompetentnih pojedinaca koji će djelovati kao grassort lideri za zaštitu prava djeteta i, u konačnici, osvještavanje i senzibilizacija cjelokupnog društva za potrebe prava mladih i proaktivne mjere djelovanja u toj sferi.
Projektom su obuhvaćene teme koje su u datom trenutku aktualne, a koje se tiču dobrobiti djeteta, rekla je Šertović. U tom smislu, u kontekstu problematiziranja načina i modula jačanja kapaciteta društvene zajednice za dobrobit djeteta, u fokusu ovogodišnjeg projekta bila je tema nasilja te mehanizmi socio-psihološke pomoći. U skladu s tim, projekt se, formalno, realizirao kroz tri aktivnosti.
Projekt je službeno otvoren radionicom za mlade pod nazivom „Osnaživanje mladih za prepoznavanje nasilja“ koju je vodila Esma Mehić-Hadžić, psiholog i psihoterapeut. Usmjerena na razvoj psiho-socijalnih vještina kod mladih koje im mogu pomoći da se nose sa vršnjačkim nasilje, radionica je problematizirala mehanizme sučeljavanja sa diferentnim oblicima nasilja sa kojima se mladi, kako ističe, Mehić-Hadžić svakodnevno susreću u odnosu na koje je nužno adekvatno reagirati i, na taj način, prevenirati psiho-emocionalne posljedice koje dugotrajno izlaganje nasilju podrazumijeva.
Drugi dio projekta podrazumijevao je edukaciju namijenjenu predstavnicima institucija čije djelatnosti obuhvataju rad s djecom i mladima. Učešće u edukaciju uzeli su predstavnici odgojno-obrazovnih ustanova, centra za socijalni rad, policije, zdravstva, gradske uprave i medija te predstavnici nevladinog sektora iz Bosanske Krupe i USK-a. O nasilju nad djecom i među djecom, kao i o primjerenim reakcijama institucija koje učesnici predstavljaju, ali i drugih aktera (in)direktno uključenih u rast i razvoj djece i mladih, ali i o mehanizmima i nužnosti prevazilaženja vlastitih psiho-emocionalnih ograničenja, prisutnima su govorile Esma Mehić-Hadžić, psiholog/psihoterapeut zaposlena pri JU Centar za socijalni rad, Arijana Muzaferović, direktorica JU Centar za socijalni rad Bosanska Krupa te Zumreta Behrić, specijalista traumatske psihologije i psihodramski terapeut. Otvarajući brojna pitanja među kojima je i nužnost iznalaženja mehanizama (samo)pomoći te uspostavljanja adekvatne sistemske psihološke pomoći i savjetovanja uposlenicima institucija, ustanova i organizacija čije djelovanje obuhvata i rad s djecom, edukacija je, kako ističu učesnici,
Posljednja aktivnost projekta „Jačanje kapaciteta društvene zajednice za dobrobit djeteta II ciklus“, namijenjena prosvjetnim radnicima, bilo je predavanje i radionica koje je održala prof. dr. Šejla Bjelopoljak, doktorica pedagoških nauka i sistemska porodična savjetnica. Tematizirajući nužnost i mehanizme postavljanja granica, cilj predavanja i radionice bilo je osposobljavanje prosvjetnih radnika za suočavanje sa problemom svih oblika nasilja među djecom i mladima.
„Odgovor kroz preventivne i interventne mjere, koje mogu biti u slučaju pojave oblika nasilja ili nekih drugih izazova, koje neminovno imaju djeca ili koja žive, na neki način, u našem podneblju, zbog uvjerenja, pogrešnih uvjerenja, različitih obrazaca navika, koje imamo i prenosimo iz nekih starijih generacija na mlađe, pa do onih zdravih odgovora, koje biramo, a koji podrazumijevaju postavljanje granica i odgovora, kroz neku pozitivnu disciplinu. Sveiskustveno učenje, koje podrazumijevamo da će se desiti u radu sa učenicima u narednom periodu, isključivo iskustveno, na ovoj aktivnosti osjećaju odrasli, a to su prosvjetni radnici, kako bi što kvalitetnije mogli sprovesti u radu sa djecom“, istaknula je za Radio Bosanska Krupa, prof. dr. Šejla Bjelopoljak, doktorica pedagoških nauka i sistemska porodična savjetnica.
Erna Redžić i Azra Ičanović/RadioBK
