Grupa država Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) još jednim izvještajem poziva vlasti Bosne i Hercegovine da pojačaju napore i prevaziđu političke blokade koje koče reforme, radi sprečavanja korupcije među osobama sa najvišim izvršnim funkcijama u državi.
Pravni vakuum
BiH je do sada bila predmet četiri kruga evaluacije fokusirana na različite teme povezane sa prevencijom i borbom protiv korupcije, a kako se navodi u izvještaju, u početku je imala pozitivne rezultate u implementaciji preporuka GRECO-a. Međutim, kasnije su se u našoj zemlji preporuke implementirale sve manje i manje.
– Ovakav nedostatak napretka je pojačan opštom percepcijom da je u zemlji korupcija rasprostranjena. U BiH postoji pravni vakuum u pogledu politike prevencije korupcije, Strategija za borbu protiv korupcije 2020-2024 i njen Akcioni plan do danas nisu usvojeni, a na državnom nivou nedostaje holistička antikorupcijska politika, stoji u izvještaju.
Što se tiče središnjih vlada, najviše izvršne funkcije, GRECO preporučuje “utvrđivanje pravila koja zahtijevaju da se provjere integriteta vrše prije imenovanja kako bi se upravljalo mogućim rizicima od sukoba interesa, da se usvoji i objavi kodeks ponašanja za osobe sa najvišim izvršnim funkcijama kako bi se pružila jasna uputstva u vezi sa sukobom interesa i drugim pitanjima vezanim za integritet (kao što su pokloni, kontakti sa trećim licima, pomoćne aktivnosti, postupanje sa povjerljivim informacijama i ograničenja nakon prestanka radnog odnosa)…”
– BiH nazaduje. Integritet nosilaca funkcija i sukob interesa već su ranije bili predmet evaluacije GRECO-a, a većina preporuka odranije nije ispoštovana posebno kada govorimo o sistemu sprečavanja sukoba interesa, gdje je zakonski okvir još neadekvatan. Naglašeno je da mi još nemamo strategiju za borbu protiv korupcije, gubimo godine, prilike da se ključne stvari promijene. To dovoljno govori o namjeri države da se bavi ne samo suzbijanjem korupcije već i prevencijom, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH.
Dodaje da GRECO navodi potrebu dodatnih provjera vezanih za integritet nosilaca funkcija u izvršnoj vlasti, “što je nešto što ni po zakonskim mehanizmima ne funkcioniše, čak ni za najosjetljivije pozicije u sigurnosnom sektoru, a kamoli da funkcioniše za pozicije koje se direktno politički imenuju”.
– Ovo će sada aktuelizirati ispunjavanje preporuka GRECO-a, ali mi nismo ispunili ni one odranije koje se, između ostaloga, odnose na finansiranje političkih stranaka, na sukob interesa, integritet izabranih zvaničnika. Sada dolazimo do imenovanih, gdje je tek poseban problem, jer se radi o funkcijama koje su postavljene bez konkursa, idu po direktnoj političkoj liniji, govori Korajlić.
Jedna od preporuka iz izvještaja je da Tužilaštvo BiH dobije adekvatne ljudske i tehničke resurse i da tužioci prođu visokospecijalizovanu obuku za efikasno istraživanje i krivično gonjenje djela korupcije koja se odnose na lica koja obavljaju najviše izvršne funkcije.
– Preporuke iz GRECO izvještaja svakako su korisne i treba ih implementirati radi jačanja kapaciteta agencija za provođenje zakona u BiH. Tužiteljstvo BiH već poduzima aktivnosti na jačanju ljudskih i tehničkih resursa, kako bi se ostvarili što bolji rezultati, rekli su nam u Tužilaštvu.
Provjera imovine
Šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a Erduan Kafedžić ističe da nam nedostaju jasni, sveobuhvatni i provodivi propisi, kako na državnom tako i na entitetskom nivou, kojima bi se prevenirao i otkrio sukob interesa u vršenju javnih funkcija, te onemogućilo vršenje više nepodudarnih funkcija.
BiH nije usvojila strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije zbog nedostatka političke volje da se ozbiljno pozabavi tom borbom, kaže Kafedžić
– Ovo su jasni nedostaci u sistemu borbe protiv korupcije u našoj zemlji, a koje je i GRECO utvrdio u svom izvještaju, zbog kojih naša zemlja nazaduje u borbi protiv korupcije. Kad je riječ o Kantonu Sarajevo, usvojen je Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u KS-u, koji predviđa obavezu nosilaca javnih funkcija da prijave imovinu i pravo Ureda da provjerava tu imovinu. Ovakav zakon je neophodan na državnom i entitetskom nivou, napominje Kafedžić.
Da bi naša država prestala nazadovati u borbi protiv korupcije, ističe, potreban je veći napor svih nas, a prije svega politička volja.
