“Istina je da smo doveli veliki broj stranih kompanija u Bosnu i Hercegovinu, sedam godina se bavimo dovođenjem stranih investicija sa prostora Ruske Federacije, Kazahstana, Azerbejdžana i Ukrajine. Ne vidim ništa sporno u tome osim da se reputacija moje firme po nalogu otpravnika poslova Ambasade Ukrajine u BiH i nevladinih organizacija čiji su osnivači Ukrajinci pokušava uništiti”, kaže Kemal Muratović za Oslobođenje.
Žalbe bankama
Zašto su sve investicije dobrodošle u BiH izuzev ruskih? Politička dešavanja između Rusije i Ukrajine me ne zanimaju, kaže Muratović
O ovom privatniku iz Sarajeva koji pomaže Rusima da registruju firme smo već pisali nakon što je istraživanje Detektora otkrilo da je u BiH trenutno 70 firmi u vlasništvu ruskih državljana, te da ih je čak 30 osnovano ili kupljeno u posljednjih 12 mjeseci. Među njima je, piše Detektor, i Igor Chasnyk, direktor u najvećim ruskim kompanijama za prodaju plina, koje su u suvlasništvu oligarha bliskog Vladimiru Putinu.
– Kao što znate, između BiH i Ruske Federacije postoji cijeli niz međunarodnih sporazuma, odluka kao što su bezvizni režim na period koji ne prelazi 30 dana u okviru svakih 60 dana, reciprocitet koji omogućava sticanje nekretnina kako u RF, tako i u BiH. Zakoni o registraciji poslovnih subjekata FBiH i RS-a dozvoljavaju registraciju pravnih lica čiji su osnivači Rusi, pobrojao je Muratović, smatrajući da vlasti u BiH trebaju biti zahvalne za to što radimo u interesu države BiH.
– Zašto smeta osnivanje firmi, dolazak obrazovanih ljudi? Ogromna je korist od stranih investitora. Zašto su sve investicije dobrodošle u BiH izuzev onih koje su iz Rusije? Zar nije od koristi kada se zaposli 30, 50, 100 naših građana? Ako smo toliko skeptični prema ruskim investicijama, predlažem da se Gazprom izbaci iz BiH. Tada će svi biti sretni i zadovoljni, riješiti ćemo sve probleme u BiH, govori Muratović, napominjući da nije član nijedne partije.
Zbog toga što banke u BiH oklijevaju otvoriti račune firmama sa ruskim vlasnicima, vjerovatno zbog straha od međunarodnih sankcija, Muratović kaže da je pokrenuo nekoliko žalbenih postupaka pred institucijama ombudsmana za ljudska prava BiH i za bankarski sistem FBiH.
Leonid Salamatnikov, ruski biznismen i sportista koji je prije pet godina došao u BiH, još je jedna od osoba koje pomažu u otvaranju firmi za ruske državljane, piše Detektor koji navodi i da se za Muratovićeve usluge moglo saznati putem internet stranice na ruskom jeziku, gdje nudi bh. državljanstva.
– Ovaj sajt ima baš dobru reklamu u Rusiji i puno ljudi je došlo kod njega. Došli su samo zbog njegovih ponuda za državljanstvo, koje su apsolutna laž, rekao je Salamatnikov za Detektor.
Što se tiče usluge dobijanja državljanstva BiH, odgovara Muratović, izneseni su netačni navodi koji se temelje na “rekla-kazala”.
– Poslujemo isključivo u okviru zakona, crvene linije nismo prelazili, ne prelazimo i nemamo namjeru prelaziti, tvrdi Muratović.
Iz Službe za poslove sa strancima smo dobili odgovor da je u 2021. godini odobreno 170 boravaka, od kojih je 158 odobrenih privremenih boravaka i 12 stalnih boravaka državljanima Ruske Federacije u BiH.
– A 2022. odobreno je 209 boravaka od kojih je 196 odobrenih privremenih boravaka i 13 stalnih državljanima RF u BiH. Državljani Ruske Federacije izuzimaju se od obaveze pribavljanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak na teritoriji BiH, te mogu boraviti po pravu bezviznog boravka do 30 dana u okviru 60 dana od datuma prvog ulaska, kažu u Službi.
Ekonomisti ocjenjuju da se za sada ne može govoriti o značajnijem ruskom ulaganju u BiH, te da se radi tek o ispitivanju terena. Navode i da BiH nije interesantna za ruski kapital, da je otvaranje firmi u BiH uglavnom vezano za dobijanje dozvola boravka i državljanstva, te da će do “masovnog ulaska ljudi sa ruskim državljanstvom ili nekog ozbiljnog investiranja malo vjerovatno doći”.
Robna razmjena
– Kapital i poslovni ljudi pronađu put da ostvare interese, čak i za vrijeme sankcija. Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je i biznismene i njihovu inventivnost kao što je pandemija Covid-19 dovela do novih poslovnih koncepata. Dakle, biznis ne poznaje granice, ide tamo gdje ga vode interesi. Tako se govori o jakim vezama Srbije i Rusije, dok na drugoj strani Slovenija i Hrvatska imaju veći obim robne razmjene nego Srbija sa Rusijom. Čak su za vrijeme sankcija Slovenija i Hrvatska značajno povećale robnu razmjenu sa Rusijom, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana.
A na pitanje da li otvaranje firmi doprinosi širenju ruskog uticaja u BiH, odgovara da je “ekonomija sigurno jedan segment preko kojeg se može vršiti uticaj, ali kada se razvije na odgovarajućem nivou”.
