“Uhapšen Alija Delimustafić”, bombastično je objavilo sarajevsko Kantonalno tužilaštvo sada već davne 2016. godine.
Tereti se da je od 2009. do 2016. organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba u Kantonu Sarajevo. Svi se terete za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, povredu zakona od sudije, pranje novca, krivotvorenje isprave i prevaru. Počinjenjem ovih krivičnih djela stekli su protivpravnu imovinsku korist veću od 10 miliona maraka.
Troškovi rastu
Nakon akcije kodnog naziva Pravda, 2017. godine potvrđena je optužnica u ovom predmetu. Još kada su 2018. optuženi izgovarali kako nisu krivi, problem, barem prostorni, bio je evidentan. Najveća sudnica bila je mala za sve optužene, njihove advokate, pa sudije, tužioce, policijsko obezbjeđenje…
Predmeti u Evropi obično traju od tri do pet godina, a ovdje nakon šest godina suđenje nije počelo, kaže Rovčanin
U međuvremenu je prostorni problem riješen, Delimustafiću te još tridesetak osoba i nekoliko firmi posljednji glavni pretres bio je zakazan za utorak, kada je odgođen kao i prethodnih više od 50 puta.
Do objave ovog teksta iz Kantonalnog suda u Sarajevu nije stigao odgovor koliko je koštalo ovo suđenje koje još nije ni počelo, no ranije su nam rekli da su troškovi, od septembra 2018. do oktobra 2021, iznosili 484.884,54 KM. Tom računicom, troškovi su sada već blizu milion KM.
– Navikli smo da se ročište za ovaj predmet zakazuje i otkazuje. Najčešći razlog odgode su, reklo bi se, nedolazak optuženih, ali u posljednje vrijeme su to nedolasci branitelja pravnih lica koja su optužena. Desi se da i branioci optuženih ne dođu na ročište, a ročište je nekoliko puta otkazano i zbog dojave o postavljenoj bombi u sudu, kaže nam Haris Rovčanin, novinar BIRN-a BiH.
Podsjeća da je Tužilaštvo najavilo kako će čitanje optužnice trajati više sati, međutim, kao što svi znamo, stotine stranica optužnice još su nepročitane.
– Kada se desilo da su svi bili prisutni, odbrane su tražile da se optužnica precizira, jer je bilo osoba koje su optužene pa su sklapale sporazume, razdvajalo se, pa ponovo vraćalo u predmet…, pojašnjava Rovčanin.
Mnogi pravnici su navodili da je problem nastao na samom početku, pa su zamjerali tužiocima što su sastavili optužnicu koja je obuhvatila toliki broj ljudi, govoreći da su trebali izolovati samo najvažnije članove organizirane grupe kako bi se suđenje lakše provelo.
– Trebalo je razdvojiti optužnicu, veliki je broj optuženih, a dosta njih ima kvalifikaciju – pomoć počiniocu nakon učinjenog krivičnog djela i njima se moglo zasebno suditi, smatra Rovčanin.
Advokat Ifet Feraget već duže vrijeme postavlja pitanje koliko će ovo koštati do kraja, a smatra i da će, ako predmet ostane u ovoj formi, trajati narednih 20 godina.
Ipak, čini se da je bilo nekog ploda od ovog predmeta, jer je nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, Kantonalni sud pravosnažno osudio Nihada Druškića na uslovnu i kaznu od 74.000 KM. Hamdo Spahić osuđen je također na uslovnu, a Samir Muslić je osuđen na zatvorsku kaznu od pet mjeseci i novčanu od 30.000 KM, dok je Sejda Filipović dobila godinu zatvora, te je brisana iz prava vlasnice na nekretninu.
Razvlačenje pameti
Da paradoks bude veći, riječ je o pravosudnom predmetu nazvanom Pravda, pa mnogi i kažu da upravo ovako izgleda pravni sistem u našoj zemlji, da je pravda jako spora i vrlo fleksibilna kada je riječ o većim ribama.
– Ima simbolike. Predmeti u Evropi obično traju od tri do pet godina, a ovdje nakon šest godina suđenje nije počelo. Da li je razlog za to što je oputužen veliki broj osoba koje su obnašale ili još obnašaju funkcije?! Čini mi se da se svi veliki predmeti razvlače, suđenja kasne ili ako su počela, u mirovanju su zbog zdravstvenog stanja optuženih, kaže Rovčanin.
