Bahatost vozača, nesavjesna vožnja pod uticajem alkohola i bez vozačke dozvole ponovo su aktuelna tema u Bosni i Hercegovini. Utisak je kao da se kolektivno osvijestimo na kratko vrijeme, a onda ponovo zaboravimo na ovaj problem. Tragični ishodi završavaju u statistici, dok se ponovo ne desi smrtni slučaj na sarajevskim cestama. I tako ukrug. Je li rješenje u rigoroznijim mjerama?
Limitirana brzina
Istraživački tim profesora Fakulteta za saobraćaj i komunikacije analizirao je saobraćajne nesreće od septembra 2019. do septembra 2022. godine i predstavio 16 crnih tačaka u Kantonu Sarajevo.
Prema riječima struke, ove tačke se neće neutralisati represivnim mjerama ili kažnjavanjima. Najsigurnije zemlje u EU po pitanju saobraćaja riješile su to na druge načine – fizičkim onemogućavanjem vozača da vozi pod uticajem alkohola ili prekomjernom brzinom.
– Višestrukim povratnicima koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola država propisuje da mogu koristiti samo jedno vozilo u kojem je ugrađen poseban uređaj koji detektuje prisustvo alkohola iz daha. Ako su pod dejstvom alkohola, ne mogu startovati vozilo. Ukoliko je riječ o nepoštivanju ograničenja brzine kretanja, obaveza vozača je da vozi samo jedno vozilo u koje je ugrađen limitator brzine, kazao nam je Milenko Jaćimović, stručnjak za saobraćaj.
Policija u
Sarajevu jučer je privremeno oduzela jedno vozilo zbog višestrukih kazni. Vozač je dužan više od 260.000 KM
Vožnja pod uticajem alkohola je jedan od najčešćih razloga saobraćajnih nesreća. Zabrinjavajuća je i brojka vozača koji sjednu za volan, a nemaju niti vozačku dozvolu niti položen vozački ispit.
Prema izvještajima MUP-a KS-a, samo u posljednja tri dana iz saobraćaja je isključeno 30 vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola, a 25 njih je vozilo bez dozvole ili položenog ispita. Međutim, nije ovo ništa novo. Taj problem traje, može se reći, otkako postoje vozači.
Od početka godine, zaključno sa 6. junom, 1.314 vozača je isključeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola. U prosjeku osam vozača dnevno. U dane vikenda isključeno je 737 vozača, što je 57 posto od ukupnog broja, podaci su MUP-a KS-a.
Stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić napominje da je pored ovih problema ključno raditi na edukaciji građana, ali i policijskih organa. Prioriteti policije se moraju mijenjati.
Teret policiji
– Više policajaca možete primijetiti u nekim sporednim, uskim ulicama koje su manje prometne, nego u ovim ulicama gdje većina građana gine i gdje se dešavaju najteže nesreće, naveo je.
Mušić svakako pozdravlja mjere Vlade Kantona Sarajevo na smanjenju saobraćajnih nesreća.
– Ne možemo davati ocjene u ovom periodu kada nemamo adekvatne rezultate, ali ponovo mislim da je najveći teret zaista na policiji i da tu trebamo tražiti neke promjene i očekivati rezultate posebno na prevenciji, napomenuo je.
Zaključak – metoda ho-ruk ne donosi rezultate. Barem ne dugoročne. Edukacija učesnika saobraćaja je nužna. A za sve ostalo, ako ne znamo na koji način, uvijek se možemo okrenuti pozitivnim praksama zemalja EU.
