Kako se uništava Kreka: Jedan rudnik, tri kopa, tri cijene uglja

5 min. čitanja

Samostalni sindikat radnika rudnika Federacije BiH vjerovatno će se obratiti Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH sa prijedlogom da se razmotri budućnost egzistiranja Koncerna JP Elektroprivreda BiH na ovakav način. Ovo je za Oslobođenje izjavio Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika Kreka Tuzla i član Glavnog odbora SSRRFBiH.

Porazni planovi

– Prosječna cijena tone uglja iz Kreke koji se prodavao Termoelektrani Tuzla prošle godine iznosila je 50,30 KM. A nas košta više od 80 maraka po toni da ga proizvedemo. I onda svaljuju na rudnike i rudare da mi ne znamo i nećemo raditi, da smo nepismeni. Ovakav koncept Koncerna, gdje isključivo oni imaju korist, ne dolazi u obzir. Koncern da, ali da živimo svi od prodatog kilovata. Tada rudare ne bi bilo briga kolika je cijena uglja, kazao je Tokić.

Ustvrdio je da dolaze do novih saznanja o tome na koji način uprava dovodi Rudnik uglja Kreka u poziciju da ne može da funkcioniše.

Prosječna cijena tone uglja iz Kreke koji se prodavao Termoelektrani iznosila je 50,30 KM. A nas on košta više od 80 KM po toni, ističe Tokić

– U ugovoru o isporuci uglja za 2023, koji su potpisali direktor i prokurista rudnika, u toplotnim skalama piše da su različite cijene za tri pogona u Kreki, gdje se toplotna cijena uglja različito tretira i plaća. Sa površinskog kopa Dubrave toplotna vrijednost kada je 9.000 KJ plaćat će se više od 100 KM, ista toplotna vrijednost u Površinskom kopu Šikulja će se plaćati ispod 50 KM, a ista takva toplotna vrijednost iz jame Mramor se ne plaća ništa nego spali, jer se ništa ne plaća ispod vrijednosti 10.500 KJ. Tražimo kao sindikat da uprava naredi da se ugalj iz Šikulja i Mramora odvlači na Dubrave i kao takav prodaje po toj cijeni. Ne trebaju nam ni EPBiH ni država, niti pomoć bilo koga, mi bismo poslovali fantastično. Ako od 2009, kada smo ušli u Koncern, pogledate prosječnu toplotnu vrijednost uglja koji je isporučen Termoelektrani, a sav je bio veći od 9.000 KJ, na proizvodnju od 1,5 miliona tona godišnje trebali smo imati po 150 miliona KM u godini, a prema ovoj skali koju su sada potpisali nećemo na takvu proizvodnju imati ni 100 miliona KM za 2023. godinu, istakao je Zuhdija Tokić.

Poručio je kako zahtjev da se plaća ugalj po realnoj cijeni nije usmjeren protiv građana da bi se podigla cijena struje, da to rudari ne žele, “već da nas više ne prave budalama i svjesno uništavaju, a oni sebi prave ekstraprofit”.

– Ovako direktor Elektroprivrede Admir Andelija i njegovi saradnici ispadaju kao ajnštajni, a mi rudari ispadamo neznalice i neradnici. Nema te discipline i tog rada koji mogu nadoknaditi ono što nam je servirano, tu cijenu po kojoj plaćaju isporučeni ugalj za termoelektrane i taj način na koji obezvređuju rudnike koji su u 100-postotnom vlasništvu Koncerna, zaključio je Tokić.

Podsjetimo, Samostalni sindikat radnika rudnika FBiH i Sindikat Rudnika uglja Kreka iz Tuzle izašli su 14. februara u javnost sa informacijom da se sprema slanje u stečaj Kreke i Rudnika mrkog uglja Zenica, koji imaju oko 2.800 radnika. Poručili su da stečaja nema, ni po cijenu života.

Reagovali su saopštenjem iz Elektroprivrede u kojem tvrde da nisu donijeli odluku o stečaju rudnika Kreka i Zenica, da Sindikat obmanjuje javnost.

Kupovina uglja

Izet Žigić, predsjednik Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH, u izjavi za medije je rekao da samo rudnici Gračanica i Đurđevik funkcionišu kako treba, da je kod ostalih teška situacija, da se gomilaju dugovi, a da pojedini rudnici ne mogu zaraditi ni sopstvenu neto plaću.

Sinan Husić, predsjednik SSRRFBiH, kazao je da su ukazivali da angažman trećih lica proizvodi ogromnu štetu rudnicima, da su ukazivali na cijenu uglja koji se iz rudnika isporučuje EPBiH, upozoravali da ne treba kupovati ugalj u Stanarima i Posušju, da treba proizvoditi ugalj u rudnicima u FBiH jer je to potreba, te se suprotstavili pokušaju nezakonitog otpuštanja radnika. Naglasio je da se planski proizvodilo ovakvo stanje, da su malo toga rudnici imali od Koncerna, da je bilo više štete nego koristi, te da Elektroprivreda ne traži socijalnog partnera već poslušnika.

Podijeli ovaj članak