Bahatim vozačima zatvor umjesto volana: Jesu li mjere Vlade KS donesene ishitreno?

Kantonalni sud u Sarajevu odredio je mjeru jednomjesečnog pritvora Arminu Berberoviću, koji je u saobraćajnoj nesreći usmrtio doktoricu Azru Spahić. Sud je mjeru pritvora odredio zbog opasnosti da bi Berberović, koji je u trenutku nesreće bio u alkoholiziranom stanju i bez vozačke dozvole, mogao ponoviti isto ili slično djelo, te zbog uznemirenja javnosti.

Opasni vozači

Podsjećamo, vozeći u alkoholiziranom stanju i brzinom većom od dozvoljene, Berberović je vozilom udario i ubio 25-godišnju doktoricu Spahić i povrijedio još dvije ženske osobe od 26 i 21 godinu. Nesreća se dogodila na Marijin-Dvoru, u centru Sarajeva.

Hiljade građana Sarajeva, poznanika i prijatelja mlade doktorice Spahić okupile su se u subotu na mjestu na kojem je stradala i odale počast životu koji je prerano ugašen. Vijest o njenoj smrti uznemirila je građane, podsjetila ih je na mnoge tragične saobraćajne nesreće koje su se dogodile.

Potrebno je donijeti mjere koje će direktno kazniti ciljnu grupu, a to su nesavjesni vozači, oni koji divljaju po cestama, kaže Kržalić

Vlada KS-a saopštila je mjere koje je donijela na vanrednoj sjednici s ciljem dostizanja što veće sigurnosti u saobraćaju: Pojačan policijski nadzor na raskrsnicama od 19 do 7 sati, pojačana kontrola i podrška u automobilima i presretačima koji registruju one koji prekorače brzinu da pomognu policijskim službenicima i kamerama, pokretanje procedure za smanjenje ograničenja brzine u naseljenim dijelovima Sarajeva…

Armin Kržalić, profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, smatra da su ove mjere donesene ishitreno, bez konsultacije sa strukom.

– Neke od donesenih mjera su apsolutno neprihvatljive, jer ne ciljaju grupu koju bi trebale. Mogu dati rezultate, ali ima tu još niz mjera koje treba poduzeti. Prisustvo policije nakon 19 sati je svakako za pozdraviti, ali policija bi trebala biti prisutna više u saobraćaju jer ako bismo sada prošli ulicom, vidjeli bismo da ne svaki drugi, nego svaki vozač koristi telefon, cigaretu… Tu možemo više raditi na sigurnosti, da imamo patrole koje takve osobe i upozoravaju i kažnjavaju, kaže Kržalić.

Smatra da bi sigurnosti u saobraćaju doprinijelo i to da se fizičkom barijerom zaštite pješaci od nesavjesnih vozača i obratno.

– Smanjenje ograničenja brzine u naseljenim mjestima koje se najavljuje, ne može dati rezultat, to je pristup kažnjavanja svih nas, odnosno savjesnih vozača, zato što vozači koji su napravili groblje na glavnoj ulici nisu vozili 10 kilometara na sat preko ograničenja, vozili su 40, 50 preko, ističe Kržalić.

Poručuje da je potrebno raditi na mjerama koje će direktno kazniti one koji divljaju po cesti, “da li će to biti mjera njihovog javnog registra, oduzimanja automobila i strožija kaznena politika, to je na stručnjacima da procijene.”

– Ali, to se trebalo raditi koliko jučer i mislim da nas svako kašnjenje vodi ka novim žrtvama. Vi navečer prošetajte, vidjet ćete divljanje po ulicama, vožnju motora na zadnjem točku, gdje samo gledate kada će vas neko ugroziti, povrijediti, a nigdje ne možete vidjeti policajca, rekao je.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Nedžad Korajlić podvlači da sigurnost građana mora biti na prvom mjestu.

– Mjere koje se donose moraju biti donesene u konsultaciji sa naukom, akademskom zajednicom, jer nekada se mjere donesu nepromišljeno i nemaju efekta. Ne mogu sada reći – evo imam mjere, to treba biti smišljen, organizovan rad. Uvijek se govori o tome da kazne moraju biti strožije, ali nekada blaža kazna može biti efikasnija kada se donese u pravo vrijeme. Kaznena politika jeste slaba, pogotovo kada se radi o povratnicima. Ove mjere za početak treba prihvatiti, ali nakon toga treba uslijediti njihovo naučno provjeravanje, smatra Korajlić.

Predložio je Korajlić i nekoliko mjera za smanjenje teških saobraćajnih prekršaja, posebno onih koji rezultiraju smrtnim slučajevima.

– Strožije kazne koje mogu poslužiti kao odvraćanje, a mogu uključivati veće novčane kazne, duže suspenzije vozačkih dozvola ili čak zatvorske kazne. Obrazovni program za vozače koji bi podigao svijest o rizicima koje nosi prebrza vožnja, uvođenje tehnologija kao što su digitalne kamere za nadzor brzine, redoviti tehnički pregledi vozila i poboljšanje infrastrukture prometnica, redovne policijske kontrole… Za vozače koji su skloni opasnom ponašanju, posebni terapijski programi mogu biti korisni, bolja komunikacija i saradnja između policijskih snaga, vlada, lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, predlaže Korajlić.

Ljuti ga, kaže, kada se krije identitet vozača, a govori identitet žrtve: “Zašto odmah ne reći, pa mi se moramo čuvati tih ljudi, pogotovo ako se brzo nađu na slobodi”.

Građani sa kojima smo razgovarali imaju jasne zahtjeve – traže strožije kazne za bahate vozače, a neki od njih traže i posebne mjere za mlađe vozače jer, zaključuju, većinu saobraćajnih nesreća koje su za ishod imale smrtni slučaj su počinili oni.

Albin Zuhrić, zastupnik DF-a u Skupštini KS-a i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, smatra da će smanjivanje brzine na glavnoj saobraćajnici paralizovati grad dodatno, “a neki berberovići će i dalje voziti pijani, bez vozačke, duplo brže od ograničenja. Najava mjere je toliko iracionalna da pokazuje samo zbunjenost i strah u vrijeme krize”.

– Zašto donosioci odluka ne bi razmislili o tome da umjesto zapošljavanja stotina policajaca i kamera, daju “ovlasti” građanima. Koliko vas je bilo do sada u situaciji kada se vozite da ispred ili iza vas neki krkan divlja po cesti, prestiže na punoj liniji, ugrožava saobraćaj? Baš tada, kada treba da bude policije, nje nema. To se neće riješiti ni sa 100 ni sa 1.000 novih policajaca ili radara. Kod radara je problem što usporite kod radara i onda pun gas. Ideja je da se izmijeni regulativa i omogući građanima da evidentiraju prekršaje te pošalju jednostavno u policiju. Nagrada bi bila pola iznosa koji se naplati kroz kaznu. Ja bih prvi ugradio kameru u auto, koja bi snimala vožnju i vrlo bih rado slao sve prekršaje policiji, ne da bih zaradio novac, nego da bi to doprinijelo sigurnosti, napisao je ekonomista Faruk Hadžić na Twitteru.

Oduzimanje vozila

Ministar unutrašnjih poslova KS-a Admir Katica je u razgovoru za Klix, na pitanje zašto policija u Kantonu Sarajevo ne oduzima vozila odmah na licu mjesta u slučajevima višestrukih povratnika, rekao da je to suština borbe protiv saobraćajne delinkvencije i bahatih vozača koji vozila upotrebljavaju kao oružje kojim mogu i usmrtiti sugrađane.

– Nadam se da ćemo s predstavnicima Općinskog suda što prije riješiti ovo pitanje. Policijski službenici imaju problem kada zaustave višestruke povratnike, jer im Prekršajno odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu ne odobrava oduzimanje vozila višestrukim povratnicima. Prošle godine smo imali 178 takvih slučajeva, gdje nije odobreno oduzimanje vozila bahatim vozačima, naveo je.