Na granicama NATO-a s Rusijom, države na prvoj liniji već se pripremaju za potencijalni rat s Moskvom. U januaru su se ministri odbrane Latvije, Litvanije i Estonije složili s novim planom izgradnje opsežne mreže utvrda namijenjenih odvraćanju i zaustavljanju moguće ruske invazije.
S obzirom na 210 milja granice njihove zemlje s Rusijom, veći dio koji se smatra gotovo neprohodnim zahvaljujući velikim šumama i močvarama, estonski dužnosnici rekli su da vlada planira oko 600 bunkera za koje se nadaju da će spriječiti hipotetsku invaziju i okupaciju od strane Moskve.
“Rat u Ukrajini pokazao je da je vraćanje već osvojenih teritorija iznimno teško i uz veliku cijenu ljudskih života, vremena i materijalnih resursa”, izjavila je Susan Lilleväli, podsekretarka za odbrambenu spremnost u estonskom Ministarstvu odbrane. Govorila je o projektu vrijednom 60 miliona eura.
“Osim opreme, streljiva i ljudstva, potrebne su nam fizičke instalacije za učinkovitu odbranu naših zemalja”, rekao je Lilleväli.
Male baltičke države dugo su se smatrale najvjerovatnijim ruskim ciljevima ako predsjednik Vladimir Putin bude dovoljno hrabar da pokrene napad na NATO. Ako se desi, moglo bi se očekivati da će ruske jedinice pregaziti tri male nacije za nekoliko dana.
NATO-vi multinacionalni bataljoni pojačane prednje prisutnosti, razmješteni na rotirajućoj osnovi u baltičkim državama nakon Putinove aneksije Krima 2014., do summita Saveza u Madridu 2023. smatrali su se snagama za “okidanje” osmišljenim da privuku savezničke nacije u sukob umjesto da zaustavi ruske invazione snage.
Baltički civilni i vojni lideri bunili su se protiv njihova statusa NATO-ove omeđivače. Ruska razorna invazija i okupacija dijelova Ukrajine 2022. ubrzala je strateški zaokret za savez, dok su baltičke države gledale na užase nanesene Ukrajincima u Mariupolu, u predgrađu Kijeva i drugdje.
Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je 2022. da će njena nacija biti “izbrisana s karte” invazijom ruskih snaga prema NATO-ovom planu okidanja.
Nova baltička odbrambena crta usklađena je s NATO-ovim ažuriranim pristupom “prednjeg odbrambenog položaja i odvraćanja uskraćivanjem”, rekla je Lilleväli novinarima u četvrtak, “s ciljem odbrane svakog centimetra savezničkog teritorija u svakom trenutku”.
“Ove instalacije služe, prije svega, svrsi izbjegavanja vojnog sukoba u našoj regiji, jer bi potencijalno mogle promijeniti neprijateljsku računicu. Mjere suzbijanja mobilnosti i utvrđivanja igrale su značajnu ulogu u ratovima u našoj regiji u povijesti, na primjer u Finskoj, a kao što je rat u Ukrajini pokazao, savršeno su valjane i u ovom stoljeću. Instalacije bi trebale uskratiti neprijatelju mogućnost brzog napredovanja na teritoriju baltičkih zemalja i u slučaju vojnih prodora zaustaviti neprijateljsko napredovanje već na našim granicama”, rekla je Lilleväli.
Potrebna je koordinacija s Latvijom i Litvanijom kako bi se “izbjeglo ostavljanje bilo kakvih rupa, budući da sigurnosna situacija u našoj regiji u ovom trenutku ne pokazuje nikakve znakove poboljšanja”, rekla je Lilleväli.
Litvanski planeri će se posebno usredotočiti na Suwałki jaz. Ovaj tanki pojas zemlje proteže se između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada, čija bi okupacija izolirala baltičke države od Poljske i njihovih drugih europskih saveznika na zapadu.
Utvrde Estonije bit će grupirane oko graničnih prijelaza Narva na sjeveru i Võru na jugu. Čudsko jezero, koje čini veći dio granice s Rusijom, daje Estoncima moćnu odbrambenu barijeru. Opća namjera, rekla je Lilleväli, je osigurati spremnost “za borbu protiv neprijatelja od prvog metra i prvog sata.”
Estonski dužnosnici do sada su planirali 600 bunkera. Oni će se opskrbljivati iz obližnjih zaliha opreme i municije. Većina, prema modelima koji su podijeljeni s Newsweekom, bit će kockasti betonski “podrumi” ugrađeni u zemlju s djelomično natkrivenim streljačkim rovom okomito na ulaz.
Prototipovi su u izradi, a testiranje bi trebalo započeti ove godine. Estonija želi prve bunkere postaviti početkom 2025.
“To je zapravo podrum koji je izgrađen pod zemljom. Bunkeri će imati oko 35 četvornih metara i dizajnirani za držanje 10 vojnika svaki, plus svu opremu i opremu. Oni će biti dizajnirani za vojnike da žive neko vrijeme i da pruže zaštitu od neprijateljskih artiljerijskih granata. Uporišta će se sastojati od nekoliko manjih bunkera grupiranih zajedno. U slučaju rata, eksplozivne naprave, druge prepreke i elektronički senzori vjerojatno bi se koristili za potporu odbrambenih operacija”, objasnio je rezervni pukovnik Kaido Tiitus, savjetnik Lillevälije.
On je rekao da je glavna naučena lekcija da se mora zaustaviti napredovanje ruskih oklopnih jedinica i da se to mora raditi već na samoj granici .
Sve zemlje NATO-a proučavale su učinak ruske vojske u Ukrajini, tražeći vrijedne informacije o prednostima i slabostima moskovskih jedinica. Estonska mreža bunkera će to uzeti u obzir, rekao je Tiitus.
“Njihovo uobičajena artiljerijska municija za to su ili minobacači 120 mm, haubice 122 mm ili haubice 152 mm. To znači da ako možemo zaštititi svoje snage na ovoj zadaći od haubica 152 mm, to je dovoljno dobro za nas. Na svim većim kalibrima – raketama ili artiljeriju- možemo riskirati… Oni ne rade na preciznim ciljevima, već uglavnom na metama u području”, zaklučio je Tiitus.
Izvor: klix.ba
