Ovaj tehnološki napredak budi nadu da moždano-kompjuterski interfejs može potpuno promijeniti život ljudi koji su izgubili moć govora zbog moždanih udara ili bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Sve do sada, pacijenti su morali da se uzdaju u spore govorne sintizere koji su ispisivali reči uz pomoć tehnologije koja je registrovala pomeranje očiju i muških pokreta lica.
Najnovija tehnologija koristi sitne elektrode ugrađene u površinu mozga kako bi detektovali električnu aktivnost u dijelu mozga koji kontroliše govor i mimiku. Signali se direktno prevode u govor digitalnog avatara koji simulira i izraze lica, poput osmjeha, mrštenja ili iznenađenja.
„Ovi napreci nas dovode mnogo bliže pravim rješenjima za pacijente“, ističe profesor Evard Čang sa Univerziteta u Kaliforniji, koji predvodi istraživanje.
Pacijentkinja, četrdesetsedmogodišnja En, nakon teškog moždanog udara prije 18 godina ostala je paralisana. Nije u stanju da govori ili kuca i obično komunicira pomoću tehnologije koja omogućava da birate slova i piše 14 riječi u minuti.
Naučnici su joj ugradili 253 elektrode u dio mozga koji je ključan za govor. Elektrode su presretale moždane signale koji bi, da nije bilo moždanog udara, kontrolisali mišiće jezika, vilice, grkljana i lica.
Ova tehnologija, ipak, još nije savršena: pogrešno je dekodirala 28 odsto riječi tokom probe koja je uključila 500 fraza i generisala je 78 riječi u minuti u poređenju sa 110 do 150 koje izgovorimo u uobičajenom govoru.
