Sloboda izražavanja i pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini suočava se sa ozbiljnim izazovima. Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj samo je jedan od pokušaja da se suzi prostor slobodnog izražavanja. U Kantonu Sarajevo, debata je pokrenuta oko Nacrta zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ali je nakon kritika povučen na doradu. Međutim, postoje i dalje sporne odredbe u vezi sa sredstvima javnog informisanja, društvenim mrežama, govorom mržnje, lažnim vijestima i prijetnjama preko društvenih mreža i medija. Također, pokušava se dati ovlasti policiji u vezi sa širenjem govora mržnje putem medija i društvenih mreža.
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, ističe da je važno da se djela sigurnosnih prijetnji protiv novinara tretiraju kroz krivično zakonodavstvo, umjesto prekršajnog zakonodavstva. Također, navodi da nemaju općeprihvaćenu definiciju govora mržnje i da je sporno što Nacrt zakona ne pruža dovoljnu garanciju da će postojati neko kompetentan ko će procijeniti šta je lažna vijest. Također, su sporna pitanja fotografisanja, posebno onog za potrebe medija.
U vezi sa slobodom pristupa informacijama na nivou institucija BiH, Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama je usvojen u drugom čitanju u Predstavničkom domu PSBiH, ali nije usaglašen sa međunarodnim standardima. Dr. Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH, ističe da nije osigurana primjena direktive EU u vezi sa slobodom pristupa informacijama i uspostavom neovisnog mehanizma koji će štititi tu slobodu. Također, kaže da Prijedlog zakona nije harmoniziran sa zakonima
