Mak Hubjer, umjetnik i kustos: Djelovati izvan lokalnih okvira

Galerija Brodac će u okviru Art Faira Nesvrstani u Zagrebu predstaviti projekt Contemporary Bosnia i radove troje bosanskohercegovačkih umjetnika – Saše Tatić, Bojana Stojčića i Kemila Bektešija. O kakvom se projektu radi?

– Contemporary Bosnia je projekat Galerije Brodac koji ima za cilj aktivnu promociju savremenih bosanskohercegovačkih umjetnika, posebno mlađe generacije, kao i savremenih trendova u našoj umjetnosti. Ovaj poduhvat proizlazi iz duboke svijesti o nedostatku prilika, vidljivosti i podrške koja je dostupna bosanskohercegovačkim umjetnicima i kulturnim radnicima, kako na domaćoj sceni tako i na međunarodnoj razini.

Promijeniti percepciju

Nažalost, veoma mali broj umjetnika i radnika u kulturi u Bosni i Hercegovini ima mogućnost da djeluje izvan lokalnih okvira. Postoji niz faktora koji su doprinijeli ovom trendu, uključujući nedostatak adekvatne institucionalne podrške i opću društvenu nezainteresovanost za umjetnost i kulturu. Nedostatak finansijskih sredstava, nedostatak infrastrukture, nedostatak adekvatnih izložbenih prostora i podrške za međunarodne razmjene i saradnje.

Ovaj projekat također nastoji izazvati i promijeniti opću percepciju i stav prema umjetnosti i kulturi u društvu, te potaknuti veću podršku i razumijevanje za stvaralaštvo i doprinos umjetnika u zajednici.

Galerija Brodac želi potaknuti pozitivne promjene u umjetničkom sektoru, te pružiti podršku i vidljivost umjetnicima koji su često marginalizirani i nedovoljno cijenjeni. Stoga smatram da su ovakvi poduhvati nužno rješenje da bismo prije svega sami sebi stvorili prostor za širenje i djelovanje, ali i skrenuli pažnju na ulogu i značaj BiH savremene umjetničke scene.

Kako ste kustoski koncipirali predstavljanje bh. umjetnika u Zagrebu?

– Odlučio sam predstaviti umjetnike koji su generacijski bliski, ali i kroz čije radove sam prepoznao sličan stvaralački senzibilitet i kritičko razmišljanje. Bojan Stojčić (dobitnik nagrade Zvono za 2023. godinu), Saša Tatić i Kemil Bekteši su umjetnici koji su svojim djelovanjem u proteklom periodu ostavili jasan i neizbrisiv trag na lokalnoj i regionalnoj umjetničkoj sceni. Izložba je koncipirana tako da su predstavljeni radovi koji prije svega posjeduju intimnu perspektivu i pogled na stvarnost inspirisan ličnim dilemama i konfliktima.

Sa kakvim radovima će se predstaviti umjetnici koje ste kurirali, možemo li govoriti o estetskim sličnostima i preplitanjima?

– Svaki od ovih umjetnika će predstaviti svoje najnovije radove. Primijetio sam jednu zajedničku estetsku nit među njima, a to je njihova sposobnost da kombiniraju intimnost i univerzalnost u svojim umjetničkim djelima. Oni se bave društvenim temama kroz prizmu vlastitih priča, iskustava i emocija, stvarajući tako direktan susret i dublju povezanost s publikom. Njihovi radovi postaju vrsta narativa koji potiče gledatelje na introspekciju i samorefleksiju, otvarajući prostor za dijalog o širim pitanjima koja se tiču cijelog društva.

Cilj Vam je predstavljati bh. umjetnost na regionalnoj i međunarodnoj sceni, koliko je to danas izazovan posao, te koliko postoji interesovanje za našu umjetnost?

– Mislim da je važno prepoznati da interesovanje za bosanskohercegovačku umjetnost postoji onoliko koliko ga mi sami stvorimo. Nekada je umjetnost iz Bosne i Hercegovine bila u fokusu zbog društvenih ili političkih dešavanja, ali smatram da je došlo vrijeme da napravimo iskorak iz te “komfor zone” i aktivno se upustimo u pariranje regionalnim umjetničkim scenama poput Zagreba i Beograda, koje su, bez obzira na naše predrasude, daleko ispred nas.

Ne krivim umjetnike koji se uglavnom sami suočavaju s izazovima i svojim entuzijazmom guraju naprijed umjetničku scenu u Bosni i Hercegovini. Oni ostaju predani svom stvaralaštvu i pokušavaju dati svoj doprinos unatoč nedostatku institucionalne podrške i šireg društvenog interesa za umjetnost.

Veliki izazovi

Svaki poduhvat poput projekta Contemporary Bosnia predstavlja tapkanje u mraku jer nema garancije za uspjeh. Međutim, bez konstantnih napora i rada sigurno je da se ništa neće dogoditi. Potrebno je uložiti napore, stvarati nove prilike, izgrađivati mostove s drugim umjetnicima i kulturnim institucijama kako bismo povećali vidljivost i utjecaj bosanskohercegovačke umjetnosti.

Mogu li danas bh. umjetnici živjeti od svog rada, te zašto su važna predstavljanja na događajima kakav je Art Fair Nesvrstani?

– Jako je teško za umjetnike, kako u Bosni i Hercegovini tako i širom svijeta, ostvariti pristojan život samo od svog stvaralaštva. Čak i mnogi priznati i poznati umjetnici moraju obavljati dodatne poslove kako bi podržali sebe i svoje umjetničke projekte. Međutim, situacija u Bosni i Hercegovini je posebno teška.

Postoje brojni faktori koji doprinose ovoj situaciji. Prvo, ekonomska situacija u zemlji nije povoljna, a umjetnost često nije visoko na listi prioriteta kada je u pitanju raspodjela sredstava. Nedostatak finansijske podrške umjetnicima, nedovoljno ulaganje u umjetnost i nedostatak održivih izlagačkih prostora čine da se umjetnici suočavaju s velikim izazovima u svojoj karijeri.

Također, nedostatak art fairova i drugih inicijativa koje bi stvorile vidljivost umjetnicima i podržale razvoj tržišta umjetnosti dodatno otežava situaciju. Posljednji pokušaj održavanja Art Faira u Bosni i Hercegovini bio je davne 2014. godine, što ukazuje na nedostatak kontinuirane podrške i interesa za ovakve događaje.

U svjetlu ovih izazova, Art Fair Nesvrstani predstavlja jedinstvenu i rijetku priliku za umjetnike da promovišu svoje radove i ostvare značajnu vidljivost u umjetničkoj zajednici.