Završni događaj jednogodišnjeg predsjedavanja Bosne i Hercegovine Jadransko-jonskom inicijativom je godišnji sastanak Vijeća Jadransko-jonske inicijative (JJI) na nivou ministara vanjskih poslova, koji su jučer u Sarajevu organizovali Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Direkcija za evropske integracije BiH.
Na kraju predsjedavanja BiH Jadransko-jonskom inicijativom usvojena je Sarajevska deklaracija.
Politička stabilnost, povjerenje i energetska nezavisnost najvažnije su stvari koje su potrebne zemljama u okviru Evropske unije i Jadransko-jonske inicijative, rečeno je jučer u okviru panela posvećenog temi “Uloga Jadransko-jonske inicijative i EUSAIR-a u ubrzavanju procesa evropskih integracija”.
Bolji lobisti
Na ovom panelu učesnici su bili ministri vanjskih poslova zemalja članica JJI i/ili ministri nadležni za EUSAIR strategiju te predstavnik Evropske komisije.
Kako je kazao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, politička stabilnost ove regije od velikog je značaja, zbog čega su razmjena iskustava i dijalog od krucijalne važnosti.
Državna sekretarka pri Sekretarijatu za evropske poslove Republike Sjeverne Makedonije Drita Abdiu kaže da je EU jedini pravi put, posebno zbog činjenice da je više evropskih zemalja članica EU nego onih koje to nisu.
Italijanski nacionalni koordinator za EUSAIR Andrea Cascone podsjetio je da zemlje zapadnog Balkana sada imaju kandidatski status, neke od njih su napredovale više u tom procesu, ali on je naglasio da zemlje koje jesu dio EU i koje su dio JJI predstavljaju najvećeg zagovarača za proširenje EU.
Hrvatska će danas od BiH preuzeti predsjedavanje Inicijativom, koja je pokrenuta 2000. potpisivanjem Ankonske deklaracije s ciljem poticanja razvoja, jačanja sigurnosti i saradnje te ubrzavanja procesa evropskih integracija. Uz Hrvatsku i BiH, članice su Albanija, Grčka, Italija, San Marino, Slovenija, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je poručio da je Hrvatska glasna zagovornica evropske perspektive BiH.
”Hrvatska će stoga učiniti sve što može da pomogne BiH u ispunjavanju postavljenih kriterija za članstvo u EU, nudeći i njoj i drugim zemljama regije razmjerno svježa relevantna iskustva iz pristupnog procesa”, kazao je Grlić Radman.
On je naglasio da vjeruje da bi BiH mogla otvoriti pregovore o članstvu s Evropskom komisijom već naredne godine. Istaknuo je kako bi strategiju proširenja trebalo prilagoditi novim izazovima, posebno na planu temeljnih prava i tržišta te digitalne i zelene tranzicije, kao i otpornosti.
Kao poseban izazov, Grlić Radman je naglasio osiguranje energetske neovisnosti koja postaje ključni izazov. Podsjetio je kako je Hrvatska odlučila utrostručiti kapacitete svog terminala za ukapljeni plin na Krku kako bi zajamčila energetsku sigurnost svim državama šire regije.
Poslije niza panela, održana je i konferencija za novinare na kojoj su govorili ministar Konaković, direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović i direktor Direktorata za regionalnu i urbanu politiku Slawomir Tokarski.
Konaković je ponovio važnost dijaloga i komunikacija kroz razgovore JJI inicijative.
– Usvojena je Sarajevska deklaracija kao produkt predsjedavanja BiH. Kroz razgovore unutar JJI zapravo smo dobili još bolje lobiste u onima koji su već članice EU. Zahvaljujući, nažalost, krizi, agresiji na Ukrajinu, u trenutku kada se za zemlje Zapadnog Balkana otvara novi momentum i kad se pojavljuju te dvije nove magične parole koje se zovu ubrzani proces integracija, govore o tome kako ćemo ne baš skraćenim putem, ali ubrzanom dinamikom, ostvarivati svoj put prema EU, poručio je Konaković.
Jednakost i mladi
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović naglasio je da se tokom godine predsjedavanja BiH nastojalo privući mlade da učestvuju u dogovaranju i donošenju odluka, jer bez mladih proces evropskih integracija nema smisla budući da je u pitanju generacijski projekat.
Direktor Direktorata za regionalnu i urbanu politiku Slawomir Tokarski naglasio je dva aspekta JJI koja su važna i za proces proširenja EU. Jedan je jednakost, što znači da na jednakim osnovama učestvuju i članice EU i one koje nisu, a drugi aspekt su mladi.
Jadransko-jonska inicijativa je osnovana 2000. s ciljem podsticanja razvoja, jačanja sigurnosti i intenziviranja saradnje između zemalja regije te ubrzanja integracijskih procesa u Evropi.
