Majstor cuppinga ili hidžame, Iranac Mehram Shafie, u Zagrebu je studij medicine upisao krajem 1980-ih, a nakon što je diplomirao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, preselio je u Sarajevo, gdje je specijalizirao ortopediju i traumatologiju.
Hidžamom ili cuppingom počeo se usputno, kao hobijem, baviti prije 16 godina, za vrijeme svog boravka i rada u Sarajevu, kada je upoznavao čari ovog načina liječenja, ali profesionalno se, samo za ovu tehniku, opredijelio prije četiri godine kada je osnovao centar u Zagrebu koji se bavi kliznim, suhim i mokrim cuppingom.
Doktor Shafie kaže da su pojmovi cupping i hidžam ravnopravni, a po njemu glavna prednost ove tehnike je uklanjanje boli bez lijekova. Cupping dolazi od engleske riječi “cup” za čašu, dok korijen riječi hidžama leži u arapskom glagolu hadžeme, koji znači “sisati”.
Glavna tehnika cuppinga je povlačenje kože pomoću negativnog tlaka u čašici, kako bi se koža odvojila od tkiva koje se nalazi ispod kože, što stvara bolju prokrvljenost. Ako se čašica drži dulje na koži, može se pojaviti hematom, podljev, koji je ponekad poželjan u ovom načinu liječenja.
Klizni cupping je tehnika koja se provodi povlačenjem čašice po koži prethodno premazanom posebnim uljem. Kada čašica ostaje na istom mjestu na koži, to se zove suhi cupping, a ako se nakon uklanjanja čašice koža ozlijedi iglicom, kako bi na tom mjestu poteklo nekoliko kapi nakupljene krvi, to je mokri cupping.
Iako je uvriježeno mišljenje da je tretman učinkovitiji što više krvi iscuri za vrijeme mokrog cuppinga, doktor Shafie ovom tehnikom služi se u svega pet do deset posto slučajeva, najviše preferira suhu ili mokru tehniku. Cupping tretmani traju od pola sata do 40 minuta.
Budući da je akademski specijalizirao bolesti lokomotornog ustava, doktor Shafie ponajviše se bavi bolestima mišićnog sustava, spazmima, ali njegova tehnika, kaže, ima dobar učinak i na periferni krvožilni sustav te na liječenje migrena i glavobolja.
– Moji pacijenti nakon prvog tretmana moraju osjetiti poboljšanje, a dva ili tri posjeta uglavnom su dovoljna da se problemi, ako nisu jako ozbiljni, riješe. Ako se radi o velikim bolovima, onda četiri-pet puta, a onda se posjete smanje na svaki tjedan, svaki drugi tjedan ili jednom mjesečno, jer hidžama ili cupping, osim što se može koristiti za liječenje, fantastičan je mehanizam za prevenciju bolesti. To pacijenti prepoznaju, tako da oni koji više nemaju tegoba dolaze jednom mjesečno – kaže doktor Shafie.
Osim pacijenata koji dolaze sa tegobama i bolovima, doktoru Shafieju dolaze i sportaši radi relaksacije i jačanja mišićnog tonusa.
– Trudnice koje imaju probleme s leđima jako puno dolaze jer ne žele uzimati lijekove, a prepoznale su cupping kao metodu za uklanjanje boli – dodaje Shafie.
Doktor naglašava kako cupping koriste profesionalni sportaši poput Luke Modrića te kako je ovo komplementarna tehnika službenoj medicini. Sve terapije koje se provode moraju biti uz suglasnost i kontrolu službene medicine, poručuje Shafie.
Cupping tehniku naučio je od prijatelja, a dobrotvorne učinke procesa vidio je već za vrijeme svog boravka u Sarajevu. Dodatno se usavršio na tečajevima u Iranu, gdje ova tehnika ima ozbiljnu tradiciju, kao i u okolnim zemljama.
Čašice, pumpe i silikonske čašice glavna su oprema za cupping koju nabavlja u Istanbulu.
Cupping ima značajan utjecaj i na mentalno stanje pacijenta, za smirenje, koristi se protiv depresije i za mentalnu relaksaciju, a jedan tretman košta oko 40 eura.
Cupping spada među najstarije medicinske intervencije, kaže doktor Shafie, i zabilježena je oko 3.300 godine prije nove ere.
– To je zabilježeno u Makedoniji, odnosno današnjoj Grčkoj, kao i u Kini, Iranu i cijelom srednjem istoku. Cupping je dobio procvat i pravo značenje s islamom, kada je ušao na velika vrata, i poslanik Muhamed, s.a.v.s., preporučio je da se to koristi kao prevencija. Hipokrat, Galen i Ibn Sina su koristili protokole za liječenje cuppingom – kaže Shafie.
“Kod nas se bol liječi bez lijekova”, slogan je ordinacije doktora Shafieja koja se nalazi u zagrebačkom Cvjetnom naselju.