Ruski naučnici razvili su novi, fleksibilniji oblik betona koji bi mogao značiti jače, sigurnije zgrade i građevine širom svijeta, izvještava New Atlas. Tajna je u mješavini, gdje su naučnici zamijenili 40 posto cementnog veziva bogatim, ekološki prihvatljivim materijalima koji čine beton istovremeno elastičnijim i čvršćim.

Sav se beton izrađuje kombiniranjem agregata (šljunka, drobljenog kamena ili drugih čvrstih materijala) s cementom (prah pomiješan s vodom s ciljem stvaranja paste). 

Za sve su zaslužni Rimljani

Cement se čini kao svakodnevna stvar u modernom svijetu, ali njegov izum u starom Rimu utro je put hiljadama godina tehnološkog napretka. Rimljani su stvorili najraniji poznati beton kad su miješali cement i zatim dodavali šljunak i vulkanski pepeo da bi ga ojačali.

Beton je neizmjerno koristan, ponajviše kad se izlijeva oko okvira željeznog kaveza, poznatog kao armatura. Korištenje čelične armature ne čini samo beton jačim, već i nešto fleksibilnijim. 

Ali postoje i glavni nedostaci upotrebe betona ojačanog čelikom, uključujući i jednostavnu manu izlijevanja oko željeza – bilo koja vrsta vlage ili stranih tvari lako se lijepi za pukotine i spojeve, koje mogu sadržavati bakterije i druge agense koji uzrokuju slabljenje betona s vremenom. 

Kad se jednom pojavi prva pukotina – tu počinju problemi

Upravo odlaganje nastanka te prve pukotine bio je cilj naučnika iz Centra za vojne studije na ruskom Federalnom univerzitetu na Dalekom istoku, a njihova nova mješavina je doista šest do devet puta otpornija na pucanje od tradicionalnog betona. 

Osim toga, beton ima veliki “ekološki otisak”, ne samo zbog procesa stvaranja cementa, već i od otpadnog betona koji se akumulira tokom vremena. Zbog toga su već prije stručnjaci preporučili korištenje manje cementa .

Upravo takav je novi ruski beton, ne upotrebljava samo čisti cement kao vezivo. Umjesto toga, otprilike 40 posto cementa zamijenjeno je vezivom sačinjenim od ljuski riže, otpada drobljenog vapnenca i silikatnog pijeska.

Pepelnica od rižine ljuske već se dugo istražuje zbog moguće primjene u industriji, dok je silika mineral čiji je kristalna forma kvarc, prirodni “pijesak” u pješčenjaku.

Obnavljanje otpada iz kamenoloma poput vapnenca i mramorne prašine može umanjiti utjecaj na okoliš kao i povećati čvrstoću vlakana betona.

Ova zamjena daje pločicama betona nešto gumenije kvalitete, omogućujući im da se skupljaju i da se vraćaju kad se izlože udarcima, umjesto da puknu.

Idealno za mostove

Osim toga, novi se beton sam “zapečati” kad se izlije, što znači da bi mogao biti vrlo prikladan za izgradnju podzemnih građevina poput bunkera.

Nije jasno je li beton s 40 posto manje cementa pogodan za izgradnju velikih razmjera. Građevinari već imaju mnogo vrsta armatura koje treba uzeti u obzir u različitim klimama, jer temperatura i vlaga igraju ulogu u načinu na koji armatura i beton stare odvojeno i zajedno.

Fleksibilniji beton mogao bi biti izvrsna alternativa za izgradnju mostova, gdje je potrebno savijanje, ali zadržavanje oblika. Ruski naučnici također su naveli potencijal izgradnje bunkera i drugih sigurnih vojnih i vladinih objekata.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...