Većina djece koji žele postati astronauti, zamišljaju kako je divno lebdjeti u svemiru. I ne vide problem ako se to svemirsko putovanje oduži, pogotovo ako su odrasli na seriji Zvjezdane staze. Upravo to se dogodilo ruskom kozmonautu, ali zbog bizarnog razloga, mogli bismo reći administracije.

Inženjer Sergej Konstantinovič Krikaljov, koji se odmah poslije studija zaposlio u ruskom konglomeratu Energija, već 1985. godine, sa samo 27 godina, ostvario je svoj san i postao kozmonaut.

U svoju prvu misiju na svemirsku stanicu Mir, prvi stalni objekt u Svemiru napravljen ljudskom rukom poletio je tri godine nakon toga. Na stanici Mir ostao je 151 dan, nakon čega se vratio na Zemlju.

Njegova druga misija oborila je sve rekorde. Kad bilo tko o ljudi kaže “Zapeo sam na poslu”, to sigurno ne znači da se nije mogao spustiti na planet. Upravo to dogodilo se Krikaljovom.

Poletio je u vrijeme postojanja SSSR-a, kozmodrom s kojeg je poletio bio je u granicama te države. Grad u kojem je živio zvao se Lenjingrad. I nešto opipljivija razlika je njegova plaća, kada je uzletio tih 600 rubalja bilo je jedno od boljih primanja u zemlji, a kada se vratio taj iznos nije bio ni pola iznosa plaće vozača autobusa.

Na stanici je radio kao inženjer što znači da je radio na održavanju stanice i instalirao nove instrumente. Prvo je planirano da se vrati nakon dva mjeseca, ali pristao je ostati i dulje. U srpnju 1991. trebao je doći novi inženjer, ali je zbog nedostatka sredstava smanjen broj letova. Pristao je ostati do listopada.

KGB i tvrdolinijaši iz partijskog i vojnog vrha u kolovozu su pokušali puč protiv posljednjeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova. “Za nas kozmonaute to je bilo sasvim neočekivano. Nismo shvaćali što se događa. U razgovorima smo pokušavali da predvidimo kako će to uticati na naše osvajanje svemira”, prisjećao se kasnije Krikaljov.

Rečeno mu je da nema novca za njegov povratak. Mjesec dana kasnije država je ponovo od njega zatražila da se “još malo zadrži u svemiru”. To mu je, opet, ponovljeno i sljedećeg mjeseca. I tako je zapeo na stanici.

“Oni su znali da to za mene i za moje zdravlje nije bilo lako. Ali država je bila u teškoj situaciji, i državni prioritet je bio uštedjeti novac”, govorio je Krikaljov u intervjuu za Discover Magazine.

Ostali članovi posade su se vraćali na Zemlju, a samo Sergej kao jedini inženjer nije se mogao vratiti, piše Russia Beyond. Njegov odlazak sa svemirske stanice Mir bi značio da se njen rad potpuno zaustavlja, jer drugog inženjera na stanici nije bilo.

Sergej Krikaljov je s 311 dana, odnosno 10 mjeseci provedenih u svemiru, postavio svjetski rekord u dužini boravka izvan Zemlje.

Tek kada je Njemačka platila 24 milijuna dolara da bi njihov astronaut mogao odletjeti u svemir, Krikaljovu je odobreno da se vrati kući. Mjesto na koje je sletio više nije bilo SSSR, nego je to tada postao Kazahstan.

Kasnije je odlikovan ordenom Heroja Rusije. Nastavio je letjeti u svemir i poslije dvije godine postao prvi ruski kozmonaut koji je poletio u američkom space shuttleu. Nekoliko godina kasnije postat će i prvi ruski kozmonaut koji će kročiti u novu Međunarodnu svemirsku stanicu.

(Jutarnji list)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...