Na današnji dan 1942. godine, Britanci su pokrenuli napad na njemački grad Köln. Ukupno 1.047 bombardera krenulo je prema njemačkoj te su ispustili oko 1.500 tona bombi u samo 90 minuta.

Uništena je srednjovjekovna gradska jezgra, a moral Nijemaca nikada nije bio slabiji. Sir Arthur Harris isplanirao je operaciju “Milenij”. Htio je smanjiti velike gubitke tokom zračnih napada te je zahtijevao velik broj bombardera kako bi brojčano nadjačao neprijatelja.

U noći 30. svibnja Köln je bio pod opsadom. Uništen je veći dio grada, 45.000 Nijemaca ostalo je bez svojih domova, a poginulo je 469 ljudi.

Kemijske i ostale tvornice su “poravnate” te su postale beskorisne za nastavak proizvodnje. Britanci su izgubili samo 40 aviona, što je manje od 4 posto od ukupnog broja bombardera. Britanski premijer Winston Churchill koji je odobrio napad ubrzo je poslao telegram američkom predsjedniku Franklinu Rooseveltu u kojem je pisalo: “Nadam se da si sretan našim velikim zračnim napadom na Njemačku… Bit će ih još i više…”

Kad su saveznički borbeni zrakoplovi u Drugom svjetskom ratu bombardirali ciljeve u Njemačkoj, oni su slijedili posve novu vojnu strategiju: “napad 1.000 bombardera”. Deseci i stotine ratnih letjelica satima su bombardirali njemačke gradove, na njih su izbacivali tone i tone raznih bombi. Saveznički zapovjednici su primijetili da su centri gradova gusto naseljeni, da kuće u njemačkim gradovima stoje jedna uz drugu.

Tadašnje građevine uglavnom su bile pravljene drvenim materijalima, nakon bombardiranja brzo bi se zapalile i vatra se u tren oka proširila na susjedne kuće.

Jedan od gradova koji su najviše stradali u bombardiranjima bio je Dresden: “Dresden se pretvorio u vatreno more, asfalt se topio, a vatrena stihija se širila gradom”, pričali su očevici.

Saveznici su tokom Drugog svjetskog rata na Njemačku bacili najmanje dva miliona bombi. U prvom valu bombardiranja bacane su bombe čiji je zadatak bio uništavanje krovova, a u drugom valu na građevine su bacane specijalne bombe koje su trebale zapaliti drvene elemente. Učinak je bio katastrofalan. U napadima su izgorjele cijele ulice, pola miliona ljudi je poginulo.

Savezničke bombe i dan-danas su, šest desetljeća nakon kraja rata, sastavni dio njemačke svakodnevice. Stručnjaci procjenjuju da se u tlu ispod Savezne Republike još uvijek nalazi oko 100.000 neeksplodiranih bombi. Često stižu vijesti o evakuaciji građana nakon otkrivanja eksplozivnih naprava. Kako bi zaštitili građene od tih naprava, svaka od 16 njemačkih saveznih pokrajina financira rad posebne službe za uklanjanje borbenih sredstava.

U prosjeku se u Njemačkoj svaki dan otkrije nova bombu iz Drugog svjetskog rata.

(SB)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...