U jednom razgovoru s novinarima u Beogradu početkom sedamdesetih godina tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito priznao je da je na njega planirano 19 atentata. Neki povjesničari vjeruju da je tih planova bilo mnogo više, ali da ih je Josip Broz zbog nekih razloga prešutio. Kada je započela kronologija napada na Josipa Broza i koliko ih je ukupno bilo, vjerojatno će ostati nepoznato, no za neke se pouzdano zna da su umalo uspjeli. Jedan pokušaj, koji je za dlaku propao, svakako je jedinstven zato što je Tito osobno postao vojnim ciljem cijele jedne operacije u kojoj je sudjelovalo oko 20 hiljada vojnika.

Bila je to operacija Konjićev skok poznatija pod nazivom Desant na Drvar. 

Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung (ili “Konjićev skok”), a cilj je bio padobranskim jedinicama napasti Vrhovni štab u Drvaru, i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog).

Oko 900 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu) počelo se spuštati u 10 sati ujutro 25. maja (na Titov službeni rođendan), dok je granatiranje počelo u 6 sati ujutro.U

Uprskos velikom broju angažiranih jedinica, nacistička operacija nije uspjela, Tito je s pratnjom, pripadnicima ruske i britanske misije pri Vrhovnom štabu pobjegao Nijemcima pred nosom. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, trajno bježanje nije bilo moguće, pa je Tito u noći 3/4. juna ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Italiju (Bari), a 2 dana kasnij uputio se na Vis britanskim vojnim brodom.

Vladimir Dedijer u Titovoj biografiji spominje govor Heinricha Himmlera samo nekoliko mjeseci kasnije, 21. juna 1944., godine pred njemačkim oficirimaa: “Sad ću vam navesti još jedan primjer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunist, taj herr Josip Broz, da je vrlo čvrst čovjek. Nažalost, on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala. Ali kad ga uhvatimo, uništit ćemo ga na licu mjestu, budite uvjereni u to. On je naš neprijatelj, ali ja bih volio da imamo tucet Tita u Njemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovjek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvijek je bio opkoljen, ali taj čovjek je uvijek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslavenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori… On ima obraza bataljun nazvati brigadom, a mi se odmah hvatamo za tu oznaku. Brigada? Bože sačuvaj! Kruti vojnički mozak počne odjednom zamišljati jedinicu od šest do osam tisuća ljudi. A ustvari tisuću vagabudna skupljenih u čopor odjednom postaju brigada. I tako mi razbijamo ove divizije u korpuse na djeliće, a ovaj ih čovjek svaki put ponovno stvar. A to je u stanju učiniti zato što je beskompromisan i uporan vojnik, zato što je uporan zapovjednik”.

Nakon njemačke kapitulacije i savezničkog hvatanja Himmlera, u njegovim papirima pronađen je stenografski zapis ovog govora. Engleska vlada, preko svog veleposlanika u Beogradu sir Ralpha Stevensona, predala je engleski prijevod govora jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova. 

Samom napadu na Drvar, piše dalje Dedijer, svjetska javnost obratila je veliku pažnju. Najkomičniji izvještaj došao je iz Francove Španjolske gdje je list Madrid u broju od 13. lipnja objavio tekst s naslovom “Tito opkoljen njemačkim trupama gubi moral”. Prvo su napisali da se Tito spasio na ukradenom konju, da bi dodali: “Prolazeći kroz sela i naselja, Tito čini sve moguće zločine. Jedan zarobljenik ispričao je o nevjerojatnim Titovim zločinima koji ubija iz osobnog zadovoljstva”.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...