S obzirom na to da je već ranije bilo nekih nagovještaja da bi u svemiru moglo biti ovako čudnih objekata, naučnici su krenuli u detaljnu potragu i pronašli 14 takvih kandidata. Ako se potvrdi da se radi o zvijezdama od antičestica, to će biti veliki korak u istraživanju tajni svemira.

Šta su antizvijezde?

Antimaterija je tvar načinjena od antičestica, a antizvijezde su, ako postoje, tijela koja se u potpunosti sastoje od antimaterije.

Svaka čestica materije ima svoj alter ego, duplikat koji se od nje razlikuje po tome što ima suprotan naboj. U slučaju da se čestice materije i antimaterije sudare, ove tvari se međusobno uništavaju, uz provalu gama zraka visoke energije, navodi Science Alert.

Očekuje se da se ovakvi događaji posebno često dešavaju na površinama antizvijezda s obzirom na to da bi na njih redovno trebala stizati “normalna” materija.

Prema novom istraživanju, četrnaest svjetlosnih fenomena na nebeskoj karti gama zračenja moglo bi spadati u ovu neobičnu kategoriju jer odašilju onu vrstu gama zraka koje bi mogle nastati kada antizvijezde uvlače normalnu materiju iz međuzvjezdanog prostora.

– Ako se kojim slučajem dokaže da antizvijezde postoje, to bi bio veliki udarac za standardni kozmološki model – rekao je teorijski fizičar Pierre Salati iz instituta The Laboratoire d’Annecy-le-Vieux de physique u Francuskoj.

U svemiru uočen antihelij?

Naime, smatra se da u modernom razdoblju svemira gotovo da i nema antimaterije iako je on nastao s jednakim količinama materije i antičestica. Pretpostavlja se da je tokom evolucije svemira na neki način došlo do značajno veće količine čestica materije spram antimaterije.

No Međunarodna svemirska stanica (ISS) nedavno je otkrila naznake antihelija i time bacila sumnju na pretpostavku da svemir ima hroničnu nestašicu antimaterije. Ako se ta zapažanja s ISS-a potvrde, to bi učvrstilo hipotezu o postojanju antizvijezda jer su one baš takva tijela koja bi mogla izbacivati antihelij.

Zaintrigirani mogućnošću da je nešto od antimaterije u svemiru preživjelo u obliku neobičnih zvijezda, naučnici s Institut de Recherche en Astrophysique et Planétologie analizirali su podatke od 10 godina promatranja svemirskog teleskopa Fermi. Otkrili su da se među gotovo 5800 izvora gama zračenja nalazi 14 tačaka koje odašilju gama zrake s energijama za koje se očekuje da nastaju nakon sudara materije i antimaterije, piše Science News.

Na temelju broja promatranih kandidata stručnjaci su izračunali koliko antizvijezda ​​može postojati u našoj blizini. Ustanovili su da bi, u slučaju da antizvijezde obitavaju u ravnini Mliječne staze, gdje bi mogle sakupiti puno plina i prašine obične tvari te stoga emitirati puno gama zraka, na 400.000 normalnih zvijezda mogla postojati jedna sačinjena od antimaterije.

S druge strane, ako se antizvijezde većinom nalaze izvan ravnine galaksije, mnogo bi teže dolazile u doticaj s normalnom tvari te bi ih bilo teže uočiti. U tom slučaju bi na deset normalnih zvijezda mogla postojati jedna od antičestica.

Moguće da su izvori gama zračenja neki drugi objekti

Problem je u tome što ovo određeno gama zračenje može dolaziti i iz drugih izvora. Opažanjem radiovalova ili svjetlosti ne može se dokazati je li riječ o antičesticama jer i materija i antimaterija zrače potpuno identične fotone. Slična gama zračenja mogu emitirati objekti poput pulsara ili crnih rupa.

Ako se potvrdi postojanje antizvijezda, to bi značilo da su u nekim područjima svemira uspjele preživjeti znatne količine antimaterije, ali i dalje ne bismo imali odgovor na pitanje – gdje je nestala sva preostala antimaterija.

– Još uvijek će nam trebati objašnjenje zašto u svemiru materija dominira nad antimaterijom – kazao je fizičar Julian Heeck sa Sveučilišta Virginia u SAD-u.

Istraživanje naziva “Constraints on the antistar fraction in the Solar System neighborhood from the 10-year Fermi Large Area Telescope gamma-ray source catalog” objavljeno je u časopisu Physical Review D.