Već smo pisali  o tome kako je u martu ove godine Kazahstan preimenovao svoju prijestolnicu Astanu u Nursultan, po bivšem predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu koji je podnio ostavku nakon trideset godina provedenih na čelu te države.

Novi kazahstanski predsjednik Kasim-Jomart Tokajev tada je donio prvu odluku kojom je na dužnost predsjednice parlamenta imenovana kćer njegovog prethodnika Nazarbajeva, a usput je predložio i da se prijestolnica Astana preimenuje u čast dugogodišnjeg predsjednika u Nursultan.

No, nije to prvi takav slučaj u kazahstanskom susjedstvu. Upravo ovih dana navršava se obljetnica uvođenja  sovjetskog revolucionarnog kalendara.

Sovjetski revolucionarni kalendar je korišten u SSSR-u od 1929. do 1940. godine.

Ubrzo nakon Oktobarske revolucije 1917., Lenjin je donio dekret o promjeni kalendara u Rusiji sa julijanskog na gregorijanski kalendar. Ova promjena je podrazumijevala preskakanje dana od 1. do 13. februara 1918. godine, te uvođenje petodnevne sedmice.

Počevši od 1. oktobra 1929., eksperimentalno je uvedena nova, racionalizirana verzija kalendara. Po njoj su sve nedjelje imale 5 dana, svi mjeseci 30 dana, a preostalih pet dana godine su umetnuti kao praznici, ne pripadajući mesecima ni nedjeljama. Ti dani su bili:

Lenjinov dan poslije 30. januara

Dani rada, dva dana poslije 30. aprila

Dani industrije, dva dana poslije 7. novembra

U prijestupnim godinama, prijestupni dan poslije 30. februara

Ukidanje sedmodnevne nedjelje u korist petodnevne je dijelom bila antireligiozna mjera ukidanja nedjelje kao kšćanskog dana.

U petodnevnom tjednu, svi radnici su podijeljeni u pet grupa prema bojama (žuta, ružičasta, crvena, ljubičasta, zelena), svaka grupa je imala sopstveni dan odmora, po boji. Namjera je bila da se poboljša industrijska efikasnost izbjegavanjem stalnog prekidanja radnog ciklusa uslijed “općeg” neradnog dana.

Mada su radnici po novom sistemu imali više slobodnih dana (jedan od pet dana, umjesto jedan od sedam), razdvajanje u pet skupina je poremetilo porodični i društveni život, tako da se pokazalo nepopularnim. Pored toga, predviđeni dobitak u efikasnosti uslijed kraćeg tjedna se nije pokazao u stvarnosti.

No, niti tu nije bio kraj lutanjima.

Počevši od 1. decembra 1931., vraćen je zapadni raspored dužina mjeseci. Petodnevni radni tjedan je zamijenjen šestodnevnim, sa zajedničkim danom odmora svakog šestog, 12-og, 18-og, 24-og i 30-og u mjesecu; 31. je bio van tjednog ciklusa i varirao je između radnog i neradnog dana, umjesto 30. februara korišten je 1. mart.

U praksi je bilo teško eliminirati tradiciju odmora na dan nedjelje. Radnici su se često odmarali i nedjeljom i novim danom odmora. Sve je vraćeno na staro juna 1940. godine.

(SB)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...