– Bio je to početak najgoreg perioda za čovječanstvo, ako ne i najgora godina – rekao je za Science Magazine.

Misteriozna magla i 18 mjeseci tame

Te je godine misteriozna magla (za koju se danas zna da je posljedica erupcije vulkana) prekrila Europu, Bliski istok i dijelove Azije, nakon čega je uslijedilo 18 mjeseci tame.

“Sunce je bilo bez sjaja, cijelu je godinu svijetlilo mutno, poput mjeseca” – zabilježio je bizantinski historičar iz tog vremena, Prokopije.

Tog ljeta temperatura je varirala između 1,5 i 2,5 stepena Celzijusa čime je započelo najhladnije razdoblje u posljednjih 2300 godina. U Kini je padao snijeg zbog čega su propali usjevi, te su ljudi gladovali.

Pandemija koja je pobila pola čovječanstva

Sljedećih godina se počela pogoršavati situacija. 541. se u rimskoj luci u Egiptu pojavila kuga koja se počela brzo širiti. Kuga je pokosila između jedne trećine i jedne polovine stanovništva istočnog Rimskog Carstva što je, navodi McCormick, ubrzalo njegov pad.

Kuga se proširila cijelim Mediteranom, Europom i Bliskim Istokom. Ovo je, inače, bila prva pandemija kuge u povijesti, a nazvana je i Justinijanovom kugom, prema bizantskom vladaru Justinijanu koji je obolio od nje. Neki je historičari smatraju jednom od najgorih pandemija ikad, te se navodi da je ubila oko 100 miliona ljudi, odnosno pola svjetske populacije u to vrijeme.

Historičari su dugo nagađali o porijeklu magle koja se pojavila 536., a prije dvije godine, naučnici su analizom leda s jednog švicarskog glečera ustanovili da je te godine eruptirao vulkan na Islandu, a njegov se pepeo proširio sjevernom hemisferom.

Uslijedile su još dvije erupcije – 540. i 547. Nakon toga je došla kuga koja je prouzrokovala ekonomski kolaps u Europi koji je potrajao sve do 640.