Ipak, u prirodi se ona ne vidi često, pogotovo ne na životinjama i vjerovatno biste na prste jedne ruke mogli izbrojati plave životinje koje ste u životu vidjeli.

Boja životinje može ovisiti o hrani koju životinja jede, a taj se pigment iz hrane može očitovati na životinjskom krznu, koži ili na perju (tako npr. ptica češljugar hrani se žutim cvijećem pa ima i žućkasto perje). No plava je boja i tu izuzetak – jer budući da u biljkama ne postoji plavi pigment, životinje ne mogu plave biti zbog hrane.

Većina plavih životinja tako ni nisu plave već nam samo takve izgledaju i to zbog načina na koji padaju i lome se valovi svjetlosti, a slično je i sa plavim očima kod ljudi koje su plave zbog strukture i refleksije svjetlosti.

Plavi leptir Morpho tako samo izgleda plav zbog načina na koji njegova krila odražavaju svjetlost. Krila mu naime imaju mikroskopsku strukturu koja apsorbira sve boje osim plave.

A kako je plava boja oku vidljiva samo zbog njene strukture, jednom kad se leptiru krila napune nečim gušćim od zraka, npr. kišom, plava će jednostavno nestati.

Ni ptice nemaju plavo perje, a sve koje izgledaju kao da su plave zapravo imaju sličnu strukturu perja kakvu imaju krila Morpho leptira – pa im perje plavu boju reflektira.

Postoji samo jedan leptir sa prirodnom plavom bojom na dijelu krila – Nessaea obrinus – što je u prirodi toliko rijetka pojava da je naučnicima je još uvijek misterija kako se i zašto kod njih dogodila.