Glavobolja, križobolja i menstrualna bol znaju biti izrazito frustrirajuće. Mnogi i dalje vjeruju da je bol nešto s čime se jednostavno moramo naučiti živjeti, no to nije točno. Ne bismo je smjeli ignorirati, jer se može učinkovito spriječiti i liječiti.

I sami smo se više puta uvjerili kako nas bol može omesti u svakodnevnom životu i aktivnostima, kako nam može pomrsiti planove, pokvariti raspoloženje, smanjiti produktivnost i otežati rad. Jedna od najčešćih takvi tegoba koja pogađa veliki broj ljudi je glavobolja.

“Glavobolje se prema uzroku dijele na primarne i sekundarne; primarne su zasebni poremećaji dok su sekundarne glavobolje simptomi drugih bolesti glave ili drugih organa (trauma, infekcije, krvarenja, tumori, bolesti oka, metabolički, endokrini uzroci…)”, objašnjava dr.sc. Marijana Bosnar Puretić, dr. med., znanstveni suradnik Klinika za neurologiju KBC ‘Sestre milosrdnice’, Zagreb

S druge strane imamo i migrenu koja najčešće pogađa žene.

“Migrenska glavobolja traje od 4 sata pa do 3 dana, a bolesnici opisuju jednostranu, pulsirajuću bol koja može biti smještena u području oka, sljepoočice, tjemena i zatiljka. Bol je umjerena do jaka i pojačava se fizičkom aktivnošću. Može biti prisutna mučnina, povraćanje, preosjetljivost na svjetlo, zvukove i mirise. Osoba koja pati od migrene mora mirovati u tihom i mračnom prostoru. Neki bolesnici oko jedan do pola sata prije glavobolje imaju auru (smetnje vida poput bljeskova, izlomljene slike, djelomičnog gubitka vida; smetnje osjeta ili smetnje govora) koja se nakon 5 minuta do jednog sata spontano u potpunosti povlači”, objašnjava doktorica.

Još jedna bol koja nas itekako zna omesti u svakodnevnom životu jest križobolja.

“Križobolja se definira kao bol, napetost mišića i/ili zakočenost koju osoba osjeća u slabinskom dijelu kralježnice. Upravo to je i najčešći razlog posjete liječniku te vodeći uzrok ograničenja aktivnosti i radne sposobnosti. Čak 70 posto populacije doživi tijekom života jednu ili više epizoda boli u donjem dijelu leđa. Najveća učestalost je u dobi od 35 do 55 godine života, a u starijoj populaciji češće se javlja kod žena – objašnjava Mirela Stipić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije.

Faktori koji se povezuju s češćim nastankom križobolje su:

  • debljina
  • pušenje
  • dugotrajno sjedenje
  • teži fizički rad, podizanje i nošenje težih tereta
  • zanimanja koja uključuju radove s vibracijama, torzijski pokreti u slabinskoj kralježnici
  • kronični kašalj
  • trauma
  • neoplazme
  • metaboličke bolesti
  • prenesena bol iz unutrašnjih organa
  • “Kod križobolje je najvažnija prevencija. Ona uključuje informiranje o bolesti, redukciju tjelesne težine, izbjegavanje težih opterećenja i pomoć osobi da se nosi s bolešću. Kako bismo spriječili razvoj kronične bolesti potrebno je odbaciti predrasude i kriva uvjerenja  glede križobolje te suzbiti bol, provoditi fizikalnu terapiju i što prije se vratiti aktivnostima svakodnevnog življenja”, zaključuje stručnjakinja.

    Jedan od najčešćih problema žena reprodukcijske dobi je dismenoreja ili bolna menstruacija, koja u izraženom obliku izrazito remeti dnevne aktivnosti i obveze te predstavlja najučestaliji razlog izostanka iz škole ili s radnog mjesta.

    Dismenoreju prema uzroku, objašnjava dr. med. Mislav Herman, spec. ginekologije i opstetricije, dijelimo na primarnu i sekundarnu.

    Sekundarna dismenoreja ima jednaka klinička obilježja kao i primarna, ali u svojoj pozadini sadrži prepoznatu patologiju ženskog spolnog sustava. Najčešće se radi o endometriozi, adenomiozi, zdjeličnoj upalnoj bolesti ili dobroćudnom tumoru (miomu) maternice. Pojavljuje se pretežno u žena u četvrtom i petom desetljeću života.

  • bolovi u donjem dijelu abdomena koji se tipično pojavljuju nekoliko sati prije nastupa menstrualnog krvarenja, a traju sljedećih jedan do tri dana
  • mučnina
  • povraćanje
  • proljev
  • glavobolja
  • vrtoglavica
  • bolovi u predjelu leđa
  • “Istraživanja pokazuju kako čak 50 do 90 posto žena reproduktivne dobi opisuju svoje menstruacije kao bolne. Prevalencija primarne dismenoreje u adolescentnoj populaciji kreće se između čak 60 i 93 posto i najčešći je razlog izostanka iz škole, sa sportskih aktivnosti i ostalih dnevnih događanja. Nažalost, samo mali broj žena, prema jednom istraživanju tek oko 15 posto, traži pomoć liječnika zbog ovih problema. Zbog veličine problema danas se razmatra uvođenja skrininga adolescentica na dismenoreju”, kaže dr. med. Mislav Herman, takođe iz Zagreba.

    (Zivim.gloria.hr)

    قالب وردپرس

    KOMENTARI:
    Loading...