Studija brazilskih naučnika, objavljena u četvrtak, pokazuje da ta životinja, već smatrana najpametnijim beskičmenjakom, ima dvije faze sna koje se izmjenjuju vrlo slično onome kako se izmjenjuju faze sna kod čovjeka, a možda čak i sanjaju, prenosi sciencenews.org.

To otkriće, kažu naučnici, daje nove dokaze da hobotnica ima kompleksnu i sofisticiranu neurobiologiju na kojoj počiva podjednako sofisticirani raspon ponašanja, dok istodobno pruža dublji uvid u evoluciju sna, presudnu biološku funkciju.

Ranije se zna da hobotnice spavaju i mijenjaju pri tome boju.

U novom istraživanju stručnjaci su proučavali posebnu vrstu hobotnice Octopus insularis u laboratorijskim uvjetima.

Utvrdili su da su promjene boje povezane s dva različita stanja spavanja – “tihim snom” i “aktivnim snom”.

Tokom tihog sna hobotnica je bila mirna, s blijedom kožom i stisnutim zjenicama. Tokom “aktivnog sna” mijenjala se boja kože i pokreti očiju uz istodobno stiskanje pipaka i tijela uz trzaje mišića.

Uočeno je da se ti ciklusi ponavljaju tokom spavanja.

“Tihi san” prosječno je trajao oko sedam minuta. Nakon toga slijedio je “aktivni san” u trajanju manjem od minute.

Ti su ciklusi nalikovali, kažu naučnici, na izmjene faza spavanja kod čovjeka, sisavaca, ptica i reptila – REM faze sna obilježene brzim pokretima očiju i non-REM faze sna.

U REM fazi sna zbivaju se živopisni snovi dok se oči brzo kreću, disanje postaje neujednačeno, srce brže kuca i mišići se paraliziraju kako ne bi djelovali na osnovu snova. Non-REM faza sna obilježena je dubljim spavanjem i s manje snova.

Voditeljica studije Sylvia Medeiros kaže da otkriće sugerira da možda hobotnice sanjaju ili imaju neko iskustvo slično snovima.

– Ako hobotnice sanjaju malo je vjerovatno da se radi o kompleksnim simboličnim zapletima kao kod čovjeka – kaže Medeiros, doktorantica neuroznanosti na Institutu za mozak Saveznog univerziteta Rio Grande do Norte.

“Aktivni san” kod hobotnice vrlo kratko traje, od nekoliko sekundi do jedne minute. Ako u toj fazi ima snova prije se radi o nečemu nalik na kratki videoisječak ili čak i GIF – dodaje Medeiros.

Naučnici nastoje bolje razumjeti porijeklo i evoluciju sna.

– Istraživanja spavanja i snova kod hobotnica daje nam tačku za psihološka i neurobiološka poređenja sa kičmenjacima jer hobotnica posjeduje neke sofisticirane kognitivne odlike koje vidimo samo kod nekih kičmenjaka, ali s mnogo drukčijom arhitekturom mozga – kaže koautor studije Sidarta Ribeiro, utemeljitelj Instituta za mozak.

Prema njegovim riječima, spoznaje kako organizmi tako različiti kao što su čovjek i hobotnica dijele temeljne odlike, poput ciklusa spavanja, otvaraju nove puteve istraživanja kognitivnih sposobnosti životinja i puteve za razumijevanje općih načela koja utječu na oblikovanje mozga u tim grupama vrlo inteligentnih bića.