Glavni junak naše današnje priče je Lazar Mamula, hrvatski barun, feldzeugmeister Vojske Austrijskog Carstva i namjesnik za Dalmaciju.

Lazarus Freiherr von Mamula, kako su ga „prekrstili“ Nijemci, rodio se u selu Gomirje u Gorskom Kotaru na današnji dan 1795. godine.

U Beču je završio inženjerijsku vojnu akademiju, a 1815. godine kao kadett-feldwebel stupio u “Carsko-kraljevski korpus” u Beču. Sudjelovao je u vojnim pohodima na Padovu, Mantovu i Siciliju. Barun Mamula je postupno napredovao u službi sve do 1831. godine, kada mu je dodijeljen čin hauptmanna.

Izvor: Public

Od 1831. do 1839. godine se istaknuo u utvrđivanju Splita, Visa i Hvara, te izgradnjom pograničnih utvrda u Tirolu, i u okolici Innsbrucka. Barunu Mamuli je 1841. godine dodijeljen čin majora, a 1848. postaje pukovnik. Ban Josip Jelačić imenovao je baruna Mamulu rukovoditeljem “Glavnog vojnog štaba Austrijskog Carstva” u Hrvatskoj.

Pod zapovjedništvom podmaršala Franza Dahlena von Orlaburga sudjelovao je u ratu protiv Mađara, a koncem 1848. objedinio je “Štajersko-hrvatski vojni korpus” s kojim se borio na području između Drave i Dunava. Spriječio je prodor Mađara u Slavoniju i Srijem tako što je 1849. napredovao do Osijeka i Petrovaradina, zatvorivši obje tvrđave.

Izvor: Public

Zbog tih je zasluga 1849. dobio Viteški križ Reda Marije Terezije i Viteški križ Leopoldova reda, te naslov baruna. Ruski car Nikola I. ga je odlikovao Ordenom svete Ane II. reda. Od cara Franje Josipa I. dobio je 1850. godine čin generalmajora, a 1853. čin feldmarschalleutnanta. Car Franjo Josip I. imenovao je baruna Mamulu, 1857. godine, zapovjednikom Dalmacije, a 1865. mu je dodijelio čin feldzeugmeistera (general topništva).

PRAVOSLAVNA CRKVA SV. GEORGIJA U OGULINU

Godine 1858. barun Mamula je osnovao fondaciju “Dalmatinski invalidi” s početnim kapitalom od 20.000 fiorina, a 10 godine kasnije dao je izgraditi pravoslavnu Crkvu Sv. Georgija u Ogulinu. Zvona crkvi darovao je sam car Franjo Josip I., dok je ikonostas crkvi poklonio barun Mamula.

Za Mamulu je vezana i još jedna pomalo jeziva i kontroverzna priča.

Naime, na ulazu u Bokokotorski zaljev, na 3,5 kilometara od Herceg Novog nalazi se otočić „Mamula“, a na njemu tvrđava.

Tvrđava i sad predstavlja remek delo vojnog neimarstva. U kombinaciji s trđavom Arza na poluotoku Luštica i Fortom Prevlaka na rtu Oštro činila je neprelazni bedem i bila čuvar ulaza u Bokokotorski zaljev.

U vrjeme dok je ovaj dio primorja bio pod vlašću Mletačke republike, otok je bio poznat i kao Rondina. Ipak, svoj današnji izgled, ali i ime u narodu, ovaj otok duguje Austrougarima. Sredinom 19. stoljeća, 1853. godine austrijski general i namjesnik Dalmacije, barun Lazar Mamula, poznat i kao vjenčani kum crnogorskog knjaza Danila Petrovića, je na njemu izgradio tvrđavu, koja od tada nosi njegovo ime.

Screenshot

Čitav kompleks tvrđave izgrađen je od krupnih, fino tesanih kamenih kvadara, jednake veličine, složenih u pravilne horizontalne redove. Tvrđava Mamula je u oba svjetska rata bila iskorištena kao logor. Moćna točka obrane i mogućeg herojstva pretvorena je u “otok smrti”, kazamat poznat po svojoj svireposti.

Otok je nakon raspada SFRJ neko vrijeme bio predmet spora između Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske.

(SB)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...