Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.

Na Berlinskom kongresu 1878. Austro-Ugarska je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, kao naknadu za gubitke nastale odustajanjem od teritorijalnih zahtjeva prema Lombardiji, Furlaniji i Veneciji. Teritorijalna pripadnost Turskoj nije dovedena u pitanje, tako da je formalno BiH bila pod turskim suverenitetom, ali u stvarnosti pod austro-ugarskom upravom. U augustu 1878. Bosna i Hercegovina je okupirana vojnim putem.

Okolnosti koje su natjerale Austro-Ugarsku na pripojenje bili su revolucionarni događaji u Osmanskom Carstvu: juli 1908. je donio Mladotursku revoluciju. Intelektualci i oficiri iz pobunjeničkih redova natjerali su sultana da ponovno uspostavi Ustav iz 1876. te sazove Parlament. Sazivanje je značilo i biranje i pozivanje zastupnika iz svih krajeva, što je uključivalo i BiH, jer je ona formalno bila dio turskog teritorija.

Čim su vlasti u Beču doznale da su muslimani i pravoslavci iz BiH stvarno odlučili birati zastupnike koje bi poslali u Istanbul, čime bi ugrozile pripadnost BiH Austro-Ugarskoj i potvrdile njenu pripadnost Turskoj, hitno su donijele dekret kojim su pripojile Bosnu i Hercegovinu. Dekret su objavile 6. oktobra 1908. godine.

Kao dio svih ovih događaja se može promatrati i bugarsko proglašenje neovisnosti dan prije 5. oktobra, kada se ta zemlja proglasila kraljevinom.

Ovaj čin izazvao je „aneksijsku kriza“ koja je prijetila izbijanjem rata između suprotsavljenih vojnih blokova u Europi.

Aneksija je ozbiljno ugrozila interese carske Rusije, koja je gledala na svoje financijske interese na Balkanu. Engleskoj je ugrožavalo interese, jer je u tome vidjela njemačko osiguravanje trase strateške željezničke prometnice Berlin-Bagdad, a Kraljevini Srbiji je ugrozilo njene tajne želje za širenjem ka zapadu.

Službeni Beč i Moskva su se sporazumjeli da se Austro-Ugarska ne protivi otvaranju Bosfora za ruske brodove, a Rusija austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine, čime je okončana Aneksijska kriza.

U Srbiji je pripajanje BiH Austro-Ugarskoj izazvalo veliku zabrinutost, jer se osjećalo da Austrija time učvršćuje svoj položaj na Balkanu. Tako je ugrožavala sve nade u stvaranje buduće velikosrpske države.

U Srbiji je osnovana Narodna odbrana s ciljem da prikupi dobrovoljce za moguće borbe.

S druge su strane hrvatski pravaši pokrenuli pripreme za osnivanje Hrvatske narodne legije koja se trebala suprotstaviti upadima vojnih i paravojnih jedinica iz Srbije: srbijanske vojske, četničkih i komitskih odreda.

Mir je trajao sve do 1912. godine, kada izbija Prvi balkanski rat u kojem je potisnuta Turska. U Drugom balkanskom ratu 1913., Srbija je zajedno sa saveznicima porazila Bugarsku i proširila svoj teritorij na jug.

Svi ovi događaji bili su uvod u Prvi svjetski rat.

(SB)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...