Pitomi kesten u Bosni i Hercegovini rasprostranjen je na oko 36.000 hektara, i to najviše u sjeverozapadnoj Bosni (dolina rijeke Une).
Samo u općinama Unsko – sanskog kantona (Bužim, Cazin, Velika Kladuša i Bosanska Krupa) nalaze se najbogatije šume pod kestenom, koje se prostiru na oko 5,5 hiljada hektara.
Ipak, šumi pitomog kestena prijeti nelegalna sječa, kao i razne zarazne bolesti.
O postojanju ovog problema svjestan je i Kasim Mulalić, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH, te je u tom pravcu poduzeo i određene korake.
Zastupnik Mulalić je Parlamentu FBiH uputio inicijativu da se novim Zakonom o šumama FBiH, koji je u fazi izrade, šume pitomog kestena definišu i svrstaju u zaštićene šume i da se zabrani sječa, oštećenje ili bilo kakvo iskorjenjivanje stabala pitomog kestena.
„Ova inicijativa ima za cilj da se kod izrade Zakona o šumama Federacije BiH, u odredbe koje propisuju zaštitu i očuvanje pojedinih vrsta šuma, kao prirodno bogatstvo društva, propiše zaštita i očuvanje ovog izuzetno važnog prirodnog resursa i bogatstva“, kaže zastupnik Kasim Mulalić.
Značaj kestena od izuzetne je važnosti u gotovo svim sektorima industrije. Plod kestena po svojim vrijednostima vrlo je bitan u prehrambenoj industriji, a zbog velikog broja vitamina koje posjeduje važnu ulogu ima i u farmaceutskoj industriji.
Kesten ima potencijal da bude i značajan faktor ekonomskog jačanja, posebno u USK-a, gdje se godišnje od stanovništva otkupi nekoliko stotina tona kestena.
„Nužno je navesti i činjenicu da nekoliko hiljada hektara kestenove šume u cazinskoj Krajini jeste ili može biti ugroženo ukoliko bi ova vrsta ostala bez zaštite. Time bi, svakako, i proizvodnja oko 1.000 pčelara u Unsko – sanskom kantonu, koji se bave proizvodnjom brendiranog kestenovog meda, bila dovedena u pitanje“, pojašnjava zastupnik Mulalić.
Bogatstvo kestenove šume mora uživati tretman veće zaštite i ono se mora urediti na najbolji i najefikasniji način, a upravo u tom pravcu i ide Mulalićeva inicijativa.
