Nakon što je na nedavnoj sjednici Predsjedništva BiH usvojen dokument Pregled odbrane koji određuje smjernice reforme Oružanih snaga BiH (OSBiH) za period 2017-2027, pojedini kritičari su istakli da se planiranim koracima slabi bh. vojska i formiraju tri nukleusa etničkih vojski.

Sead Jusić, zamjenik ministra odbrane BiH Sead Jusić, zamjenik ministra odbrane BiH

Problematizirano je i navodno otvaranje novog skladišta oružja i municije u bh. entitetu RS kod Sarajeva, te su iznesene optužbe da je degradirana brigada taktičke podrške.

Odgovarajući na ove optužbe, zamjenik ministra odbrane BiH Sead Jusić u razgovoru za Faktor ističe da prije svega građani moraju biti svjesni zakonskih okvira u okviru kojih djeluju Oružane snage BiH (OSBiH).

– Zakon o odbrani BiH u članu 4. propisuje da su zadaci OSBiH učešće u operacijama kolektivne sigurnosti i u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma. Pored toga, OSBiH imaju zadatak pružanja vojne odbrane BiH i njenim državljanima u slučaju napada, pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, protuminsko djelovanje u BiH te ispunjenje međunarodnih obaveza BiH. U članu 6. se između ostalog propisuje i da BiH razvija i održava vojni kapacitet OSBiH radi osiguranja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH i niza drugih ciljeva – navodi Jusić ispred Ministarstva odbrane BiH koje je nedavno obilježilo i Dan OSBiH.

Brojke nisu ključne

Dokumentom Pregled odbrane BiH predviđeno je smanjenje broja vojnika, oficira i podoficira na brojku od 9.200 umjesto dosadašnjih 10.000. Pored toga, OSBiH će umjesto 5.000 brojnost aktivne rezerve svesti na 4.600 ljudi.

Sporenje oko samog broja vojnika je također bilo u fokusu nedavnih optužbi koje je između ostalih iznio i Emir Suljagić, direktor Političkog savjeta Građanskog saveza te nekadašnji zamjenik ministra odbrane BiH koju je tu funkciju obnašao nekoliko mjeseci.

Jusić je tim povodom kazao da svi oni koji komentiraju OSBiH i dokument Pregled odbrane prije svega trebaju sebi postaviti pitanje sa kojim to brojem i kojim tehnikama i sredstvima se može samostalno odbraniti BiH. A drugo pitanje je od koga bi to eventualno BiH bila napadnuta.

– Brojka je potpuno irelevantna, neću reći da je skroz nevažna, ali suština je u tome da li ona omogućava funkcioniranje u skladu sa zakonskim propisanim potrebama i zadacima. S druge strane, ne postoji niti jedna isključivo etnička komanda koja može ugroziti druge narode u BiH. Niko ne može samostalno izdati naredbu nekoj vojnoj jedinici OSBiH, ili ako to uradi, onda je zloupotrijebio svoju funkciju. Isto tako znamo da u situaciji da dođe do pogoršanja političkih i svakih drugih odnosa i relacija između naroda u BiH, treba li pameti da se zaključi šta bi bilo od ovih oružanih snaga – stav je Jusića.

Pristupanje NATO savezu

Sigurnost BiH on vidi u pristupanju sigurnosnim sistemima poput NATO-a, jer prema njegovim riječima, nijedna država na svijetu izuzev najvećih vojnih sila, ne može se sama odbraniti imajući u vidu nove sigurnosne prijetnje poput terorizma.

– Alternativa tome je da budemo izvan tih sistema, i da budemo nečije borbeno osiguranje. A vojnici znaju da borbeno osiguranje kao izvidnica većih vojnih formacija u pravilu prvo gine. Ne vjerujem da ni jedan od naroda u ovoj državi želi da bude istureno odjeljenje bilo koje geopolitike. Narodi u BiH treba da stoje jedni uz druge i da se uvažavaju – poručio je Jusić.

Misiju OSBiH vidi u tome da postanu kredibilan faktor u misijama mira te da dostignu standarde sposobnosti NATO saveza. Dodaje i da je ključna misija i ta da budu maksimalno sposobne odgovoriti svakom izazovu kada su u pitanju katastrofe i nesreće, ali i redovne potrebe gdje se može pomoći civilnim organima vlasti i bh. građanima.

– Kolektivni savez poput NATO-a će biti garant suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, ali mi moramo zaslužiti njihovu podršku učešćem u operacijama mira. Prema tome, ne možemo mi imati kapacitet armije koja sama može odbraniti državu ili neki narod pojedinačno. Nemamo za to materijalnih i ljudskih pretpostavki, ali možemo imati snage koje će u kontekstu ukupnog globalnog osiguranja mira biti kredibilan i prepoznatljiv partner – stav je Jusića, koji dodaje da su bh. vojne misije u Afganistanu ocijenjeno najvišim ocjenama od strane savezničkih partnera.

Optužbe koje problematiziraju otvaranje novog skladišta oružja u RS-u naziva nebulozama, jer kako ističe, ljudi moraju shvatiti da je to sve BiH.

– Ne može me neko natjerati da ljude u OSBiH promatram kao zaraćene strane, ili perspektivno zaraćene strane. Šta je bilo, bilo je. Za to ima sud historije, kao i ovozemaljski sud. Mi moramo gledati u budućnost djece i države, i moramo znati da svaki narod ima jednako pravo na svaki pedalj BiH – poručuje Jusić.

Pitanje vojne imovine

Što se tiče vojne imovine, ističe da se po tom pitanju aktivnosti nastavljaju planiranim tokom, a da će o svim eventualnim problemima svoju odluku donijeti i Sud BiH.

– Mi ćemo napraviti studiju o svim vojnim lokacijama, ali morate znati da su one pravljene za milionsku armiju. Koje to čvorište OSBiH neće moći koristiti ukoliko im zatreba? Zar BH Telecom, Eronet i Mtel nisu također bh. firme? Zašto nam treba 100 dunuma oko telekomunikacijskog čvorišta kad je pristupni put do te lokacije jedino što nam treba – kazao je Jusić.

Za kraj ističe da neka oni koji hoće predlože svoju alternativu za NATO, te da nema problem da se o tome civilizirano diskutuje i da svako na sto stavi svoje argumente.

– Je li alternativa Rusija? Hajde da vidimo. U svakom slučaju, meni je najpreči moj komšija. Ako se on nečega boji, on postaje opasnost za mene i ja za njega. Mi smo jedni drugima najpreči, trebamo dijeliti zajedničke vrijednosti civilizacije kojoj pripadamo – poručio je Jusić.

KOMENTARI:
Loading...