27.5 C
Bosanska Krupa
Utorak, 22 Juna, 2021

Šta bi za BiH značila obnova Unske pruge?

Ova 2021. proglašena je Evropskom godinom željeznice. Inicijativom koju je Evropska komisija predložila u martu 2020., a Evropski parlament i Vijeće usvojili u decembru 2020., žele se istaknuti prednosti željeznice kao održivog, pametnog i sigurnog prijevoznog sredstva.

Tom inicijativom želi se potaknuti građane i preduzeća na korištenje željezničkog prijevoza, pa je tako krajem aprila Evropski parlament osigurao i veća prava putnika u željezničkom prijevozu. Ujedno, time će se doprinijeti i ostvarenju ciljeva iz Evropskog zelenog plana i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

 

A kad je riječ o željeznici, doc.dr.sc. Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu ukazuje na značaj Unske pruge kao preduvjeta privrednog razvoja. Obnova te pruge bi, kako ističe, kao životni eliksir zasigurno unijela novi život i osigurala perspektivu razvoja ne samo srednjedalmatinskim lukama kao privrednim subjektima, već i regijama, generirajući multiplicirajuće efekte.

“Revitalizacijom Unske željezničke pruge, omogućilo bi se povezivanje luke Split i ostalih srednjodalmatinskih luka željeznicom s tržištima srednje i jugoistočne Evrope (Mađarska, posebice Srbija – Vojvodina), ostatkom Hrvatske (Zagreb, Posavina, Slavonija) kao i s ostatkom Bosne i Hercegovine, efikasniju povezanost između sjevera i juga Hrvatske. Time bi se optimizirali troškovi prijevoza s kraćom udaljenošću, doprinijelo neposrednoj revitalizaciji gradova na trasi pruge, primjerice grada Siska, kao nekad značajnog industrijskog središta, u funkciji prometnog čvorišta, ali i grada Knina. Isto tako to bi značilo reduciranje onečišćenja okoliša korištenjem alternativnih izvora energije (elektrifikacija) i razvoj sukladno principima održivosti te razvoj putničkog prometa i turizma za obje države”.

Podsjeća kako je prvobitna pretenzija i motivacija izgradnje Unske pruge bila u tome kako značajnije iskoristiti potencijal srednjodalmatinskih luka omogućavajući penetriranje na tržišta srednje Evrope ali i omogućavajući izlaz dijelu sjeverozapadne Bosne na more.

“Također, potrebno je istaknuti da je Unska pruga predstavljala najkraću udaljenost između sjevera i juga Hrvatske, polazeći od Knina preko Bihaća, Novi Grada (ranije Bosanski Novi) i Sunje, a ujedno je bila i elektrificirana, omogućavajući veliku propusnu moć pruge, što bi u današnjim okvirima značio i dodatan impuls i zamah ka ekološkoj održivosti. Pored sveprisutnog isticanja ograničavajućih faktora, posebice administrativnog upravljanja pojedinih dijelova trase Unske pruge na tri različita tijela ali i činjenicu da pruga na sedam mjesta presijeca državnu granicu između brda u Hrvatskoj i BiH, prosječni godišnji promet na Unskoj pruzi iznosio je blizu dva milijuna putnika i četiri milijuna tona tereta godišnje”.

Dodaje kako ostvarivanje navedenih pokazatelja onemogućava potreba za obnovom dionice od Martin Broda do Knina dužine 64 kilometara, koja djeluju kao graničnik između gospodarske i socijalne stagnacije s jedne te rasta i razvoja prometnog pravca prema Splitu i ostalim lukama s druge strane.

“Već je 2001. godine potpisan sporazum između RH i BIH o obnovi pruge, a tom je prigodom na dionici od Zagreba do Knina prošao prvi poslijeratni vlak nakon permanentnog zatvaranja prometa 1991. godine i kratkog otvaranja 2010. godine dok je 2017. godine potpisana inicijativa za osnivanjem zajedničkog operativnog tijela, koje su potpisali državni ministri Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Međutim, protekom više od 20 godina propuštena je prilika kapitalizirati i realizirati zacrtane ciljeve navedene u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.), detaljno razrađene u specifičnoj mjeri R.17

 

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci