Unsko-sanski kanton

Promocije knjige “Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan: Aspekti geopolitike i hibridnog rata” – Hoće li BiH biti žrtva obračuna velikih sila?

Sinoć je u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću promovirana knjiga dr. Ahmeda Kice i Miralema Kapetanovića „Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan: Aspekti geopolitike i hibridnog rata“. Autori, inače iskusni stručnjaci u području sigurnosti, smatraju da je na prostoru Zapadnog Balkana sve izraženije hibridno djelovanje velikih geopolitičkih sila, koje mogu u budućnosti destabilizirati ovaj prostor, a posljedično i narušiti mir. Svoje zaključke i promišljanja su predstavili u vidu knjige koja je izrazito informativna, te opisuje šta je hibridni rat, na čijoj je sve meti Bosna i Hercegovina, te koji je njen položaj u globalnim geopolitičkim odnosima. Autori kao glavne aktere tog hibridnog rata vide Rusiju, Tursku, Kinu, Iran, Saudijsku Arabiju i još neke zemlje. Posebno je opasno hibridno djelovanje koji dolazi iznutra. Protagonisti ovih djelovanja su „domaći izvođači radova u službi velikodržavnih projekata iz Srbije i Hrvatske koji ponovo pokušavaju ostvariti svoje strateške ciljeve, a to je podjela BiH, koje nisu mogli ostvariti agresijom na BiH početkom 90-ih godina prošlog vijeka“. Promociju je vodila mr. sci. Dijana Begović, a promotori su bili dr.sci. Nikola Findrik i mr. sci. Suad Mahmutović. Prisutne je pozdravio i obratio im se i Ermin Zulić, ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida USK, ističući da je tema ovog djela izuzetno bitna za sve građane BiH, a posebno za one koji promišljaju i iznalaze odgovore na pitanja o budućnosti naše domovine.

Na promociji nije bio prisutana, ali su se često spominjale riječi akademika Esada Durakovića, jednog od recenzenata ove knjige. U recenziji on kaže da ova tema zahtijeva krajnje pažljivo isčitavanje s obzirom da se radi o sudbinski važnom pitanju za BiH, te naglašava da je knjiga namijenjena širokom auditoriju, jer je vrlo informativna, ali i upozoravajuća.
Ahmed Kice je iznio zapažanje da je cilj aktera hibridnog rata proizvesti osjećaj da je opstanak Bosne i Hercegovine kao države nemoguć i da se to svakodnevno servira u izjavama pojedinih političara, a posebno Milorada Dodika kojem je to postao modus operandi ukupnog političkog djelovanja. Istakao je da ovom knjigom žele pokazati da je Bosna i Hercegovina itekako moguća država i da se treba suprotstaviti svim oblicima hibridnog rata prema njenim institucijama i građanima, a to je moguće, ako imamo uređen sistem državne i nacionalne sigurnosti, odnosno ako sve agencije i službe rade svoj posao.

Miralem Kapetanović je govoreći o knjizi iznio stav i mišljenje da Rusija nikada neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina uđe u NATO. Postoji i mogućnost neke vrste dogovora SAD-a i Rusije, ali niko ne može reći da će do toga i doći. Dodao je i da je posebno osjetljivo i aktuelno pitanje razgraničenja Srbije i Kosova, i da eventualne promjene granica mogu dodatno usložiti i našu situaciju. “Kada se završi pitanje granica Srbije i Kosova, onda slijedi Bosna i Hercegovina. Samo je sada pitanje da li će se narušiti princip nepovredivosti granica? Ako se on naruši na pitanju Kosova, onda će to biti moguće svugdje”, kazao je Kapetanović.

Nakon njihovog izlaganja autori su su odgovarali na pitanja posjetitelja, koja su prerasla u svojevrsnu diskusiju. Koliko je tema intrigantna i informativna, govori i činjenica da je većina posjetitelja kući otišla sa kupljenim primjerkom ovog djela. Na naša pitanja o utiscima su imali samo riječi pohvale. Među diskutantima je bio i Samir Jašaragić, magistar poslovne ekonomije iz Bosanske Krupe, koji nam je na pitanje šta ga je najviše zainteresovalo da dođe na promociju ovog djela odgovorio da je to stvar opšte kulture, ali i da je ovo izuzetno važna tema za sve one koje interesuje budućnost BiH pa i cijelog svijeta, jer odgovore na ta pitanja može ponuditi samo geopolitika i geoekonomija. Dodaje i da on kao ekonomista i veteran prethodnog rata pomalo sa strepnjom prati hibridni rat kojem smo izloženi, jer u savremenom multipolarnom globalnom okruženju permanentne nestabilnosti i nesigurnosti ozbiljne države pribjegavaju nekoj od formi hibridnog ratovanja, bilo da je to u području ekonomije, medija, kulture ili obrazovanja, da bi ostvarili svoje strateške ciljeve. Mi kao vjekovni prostor za borbu i nadmetanje uticaja velikih geopolitičkih igrača smo samo obični poligon i trenutno laka meta za ovakve napade, jer institucije sistema ne pridaju dovoljno važnosti ovom problemu.

KOMENTARI:
Loading...