Danas je godišnjica II zasjedanja AVNOJ-a. Tom prilikom prisjetimo se historijskog značaja ovog datuma.

Početak zasjedanja AVNOJ-a

Ukupno 142 delegata bilo je prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29. novembra 1943. tačno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti postavljanja diverzije.

Nedaleko oko grada su postavljeni teški protuzrakoplovni mitraljezi u slučaju zračnih napada. Grad je zamračen tačno u 19.15 nakon čega su se vrata Doma kulture zatvorila. Prozori Doma su bili prikriveni roletama i u unutrašnjosti je plamtjelo blago svjetlo koje nije moglo biti dobar orijentir eventualnog zračnog napada na grad. Dom kulture su osiguravale jake partizanske jedinice, vodeći računa da se neko ne prikrade i postavi paklenu napravu.

Rad delegata započet je himnom “Hej Slaveni” u izvođenju pozorišnog hora narodnog oslobođenja oko 19.20, da bi se završio u 5 sati ujutro kozaračkim kolom. Radnim dijelom zasjedanja rukovodilo je Predsjedništvo u sastavu: dr. Vojislav Kecmanović, dr. Ivan Milutinović, dr. Sreten Žujović, dr. Josip Vidmar, dr. Pavle Gregorić, dr. Zlatan Sremec, dr. Sulejman Filipović i pravoslavni svećenik iz Krupnja Vlada Zečević.

Predsjednik AVNOJ-a izabran na prošlom zasjedanju u Bihać u 1942. dr. Ivan Ribar je otvorio zasjedanje svojim uvodnim referatom “O radu AVNOJ-a između dva zasjedanja”. Nakon pauze od pola sata poslije Ribarovog referata oko 21 h za govornicom se pojavio Josip Broz Tito. Svoj referat počeo je riječima:

…Stvaranje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije jeste jedna od najvećih tekovina naše narodnooslobodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine …

Često prekidan odobravanjem, aplauzima i poklicima, Tito je završio referat:

…Borba naših naroda i sjajni uspjesi koje su oni postigli na bojnom polju pomoću svoje slavne NOV i POJ stvorili su nam pred čitavim naprednim svijetom velike simpatije, stvorili su sve uvjete da naši narodi ostvare svoje težnje-slobodu, istinsku demokratsku federativnu Jugoslaviju …

Nakon Titovog jednosatnog referata, počela je diskusija za vrijeme pauze. Nakon pauze za govornicom se pojavio Boris Kidrič. Govorili su zatim: Pero Krstajić, sudac Marko Vujačić, književnik i dr. Sulejman Filipović, vijećnik iz Bosne Novak Mastilović, hercegovački prvoborac Luka Stević, predstavnik nositelja Krađorđeve zvijezde iz Prvog svjetskog rata, Franc Ljubej, učitelj, Vice Buljan, Rodoljub Čolaković kao tajnik AVNOJ-a i mnogi drugi. Ukupno je govorilo 44 delegata .

Oko pola 12 došlo je do kraće pauze, da bi tačno u 23.45 dr. Ivan Ribar pred vijećnicima pročitao odluke sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Bili su to posljednji minuti 29. novembra, ali pošto je čitanje počelo prije ponoći, kao datum historijskih odluka uzet je 29. novembar 1943. godine.

Odluke sa drugog zasjedanja AVNOJ-a

  • Odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu.
  • Odluka o dodjeli naziva maršalaTitu.
  • Kao glavne odluke koje su donijeli vijećnici na drugom zasjedanju AVNOJ-a ističu se:
  • Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obilježjima narodne vlade, preko koga će AVNOJ ostvarivati svoju izvršnu funkciju;
  • Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a također se zabranjuje i povratak u zemlju kralja Petra II Karađorđevića do završetka rata kada će narod odlučiti hoće li republiku ili monarhiju;
  • Obveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjegličke “vlade” a u cilju njihovog poništenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne priznaju međunarodni ugovori i obaveze koje bi u buduće u inostranstvu eventualno sklpila izbjeglička takozvana “vlada”;
  • Jugoslavija se treba izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda.
  • Zaključci donijeti se moraju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a.Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv “MARŠAL JUGOSLAVIJE” na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj prvoj sjednici 30. novembra 1943. godine, jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodijeli naziv “MARŠAL JUGOSLAVIJE”.

    (Zabranjeno preuzimanje teksta bez dozvole portala Cazin.NET)

    Danas, Dom kulture u Jajcu služi kao muzej u kojem su izloženi sačuvani dokumenti, slike, rukopisi, ordeni i u kojem sve izgleda onako kao i dana održavanja AVNOJ-a a koje posjetioci muzeja mogu pogledati i osjetiti dio prošlosti.

KOMENTARI:
Loading...