Za manje od tri mjeseca, četiri će godine od početka migrantske krize kakvu Evropska unija nije doživjela od svoga nastanka.

“Odgovornost je na hrvatskim vlastima da osiguraju pristup legalnim postupcima azila svim migrantima koji izraze želju za podnošenje takvog zahtjeva u skladu s pravilima EU“, najnoviji je stav Evropske komisije.

Za manje od tri mjeseca, četiri će godine od početka migrantske krize kakvu Evropska unija nije doživjela od svoga nastanka.

Od septembra 2015. svijet je ušao u najnovije Novo doba. Pokreti stanovništva po mnogo čemu podsjećaju na 30-te godine prošlog stoljeća. Kao i između dva najkrvavija svjetska rata u historiji, stotine miliona ljudi je u pokretu u svim pravcima.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), u svijetu danas živi oko 260 miliona legalnih migranata odnosno osoba koje su napustile matične zemlje i zakonito žive u drugim državama. Svaki deseti migrant (oko 26 miliona) je u statusu izbjeglice ili azilanta. Nezakonitih migranata je znatno više.

Isti se procesi zadnjih godina odvijaju i u našem regionu. Stotine hiljada građanki i građana novonastalih država na ruševinama bivše Jugoslavije već se iselilo ili pakuje kofere ka zemljama zapadne Evrope ili preko Okeana. U kontrasmjeru, hiljade očajnika iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana, Alžira, Iraka, Libije…tumaraju putevima spasa ili ponora kroz balkanske vrleti u namjeri da se domognu praga umišljene slobode, ili u nuždi, da ostanu na Balkanu kao zamjena za one koje su životna neizvjesnost, egzistencijalni progon, nesloboda i druge slične nedaće natjerali na emigriranje sa njihovih ognjišta.

Cijeli svijet je uzbunjen. Kao mravinjak uoči kijameta!

EU zabrinuta migrantskim sukobima u BiH
Neizvjesnost, loši uslovi smještaja, nestrpljivost, apatija, indolentnost državnih vlasti u Sarajevu, strah od konačnog ishoda njihove migrantske avanture…kulminirali su početkom juna u vidu klanskih međumigrantskih sukoba u Zapadnoj Bosni gdje je, od početka migracijske krize u BiH, i najveća koncentracija arapskih migranata.

U sopstvenoj nemoći prema vlastima, a istodobo zaraženi virusima vjersko-plemenskih, sektaških i socijalnih sukoba u matičnim zemljama, unervoženi migranti su se počeli svetiti jedni drugima, ubijajući se i ranjavajući međusobno palijama, noževima i ko zna čime još, a istodobno unoseći strah u kosti zapostavljenog stanovništva Cazinske Krajine. Tek kada su obračuni između pakistanskih hordi očajnika i alžirskih sapatnika eksplodirali do prvih ljudskih žrtava, loše vijesti iz Bihaća i Velike Kladuše su dospjele i do Brisela.

Na pitanje upućeno zvaničnim predstavnicima EU odmah nakon najnovije pobune u „Miralu“ da li se institucije EU osjećaju suodgovornim za trenutno stanje u migrantskim centrima u BiH, za njihov ponižavajući socijalni status i tvrdokornost susjedne Hrvatske u „čuvanju svojih i evropskih granica“, zvanični predstavnik Evropske komisije je za Al Jazzera Balkans odgovorio da su „Komisija i njena Direkcija za migracije duboko zabrinuti zbog najnovijih izvještaja sa terena“.

Dodao je da takve događaje shvataju vrlo ozbiljno i da Komisija „vrlo oštro osuđuje bilo kakav oblik nasilja ili zlostavljanja s bilo čije strane…Svaku vrstu nasilnog ponašanja prema migrantima ili unutar migrantske populacije, kategorički odbacujemo i smatramo ga neprihvatljivim“.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...