Posebno bogatstvo ovdašnjih šuma je kesten. Prema nekim podacima, pitomi kesten u Bosni i Hercegovini rasprostranjen je na oko 36.000 hektara i to najviše u sjeverozapadnoj Bosni.

Unsko-sanski kanton ima oko 6.500 hektara kestenove šume, i najvećim dijelom u općinama Cazin, Bužim i Velika Kladuša. Posljednjih godina, zbog nekontrolisane sječe, šumskim površinama u našoj zemlji nanesena je ogromna šteta. Naročito je ugrožen kesten, kojeg, uz to,napadaju i različitebolesti.

„Otkrili smo da osa šišarica napada kesten, javlja se u pupoljku lista i sprečava razvoj ploda. O tome smo obavijestili nadležne federalne i državne organe, međutim protivparazit predator nije na listi, tako da ga ne možemo dobiti“, kaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a, Samir Sedić.

Stručnjaci kažu da jednoj sadnici kestena treba 30 godina da izraste u kvalitetno drvo, ali da BiH ima dobre potencijale da se razviju plantaže i novi nasadi. Ono što nedostaje su poticaji, zakon o šumama, kao i posebni zakoni za zaštitu kestenovih šuma. Jasno je da oni koji bi trebali malo više povesti računa o tome, ne čine dovoljno, a trebalo bi, jer bi to blago, koje nam je priroda tako nesebično darovala, pravom brigom i odnosom moglo biti razvojna šansa.

Plod kestena po svojim vrijednostima vrlo je bitan u prehrambenoj industriji, a zbog vitamina koje posjeduje važnu ulogu ima i u farmaceutskoj industriji. Kesten ima potencijal da bude i značajan faktor ekonomskog jačanja, posebno u USK-u, gdje se godišnje otkupi nekoliko stotina tona.

KOMENTARI:
Loading...