S dolaskom jeseni i sazrijevanjem ploda započinje berba šljiva od koje se uglavnom tradiconalno pripremaju đemovi, kompoti i alkoholna pića. Iako nema egzaktnih podaka prema onima Svjetske organizacije za hranu i poljioprivredu u BiH se godišnje proizvede između 120- 150.000 t šljive.

Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine naša zemlja je 15. država po proizvodnji šljiva u svijetu. Prema nekim procjenama do čak 30 % uroda propada, jer nema zagarantiranog otkupa niti industrijske prerade. U bihaćkoj regiji, Ljutočka dolina“ prednjačila je uzgojem ovog voća, na godišnjem nivou i do 200 tona. Posljednjih nekoliko godina značajno je smanjen urod i kako ocjenjuju sami mještani ove godine skupiće se svega dvadesetak posto.

Jedan od njih, Hasan Vojić, pored voćnjaka, uzgoja povrća u plasteniku, te drugih poljoprivrednih kultura, na svom porodičnom imanju ima i sušaru za sušenje voća. Iako se poljoprivrednici sve više okreću unosnijim kulturama poput maline i kornišona, za šljivu, tvrdi Vojić, itekako ima mjesta.

Šljiva inače ima veliki značaj za ljudski organizam, a u privredi ima ogromne potencijale, što u BiH još uvijek nije dovoljno prepoznato, kaže nam prof Azra Skender sa Biotehničkog fakulteta u Bihaću.

Iako će i ove godine desetine hiljada tone kvalitetetne šljive propasti, iz Bosne i Hercegovine će se izvesti samo oko 10.000 tona i to pretežno osušene. Razlog malom izvozu je što kvalitet bh. proizvoda nije u rangu sa onima iz Čilea, Francuske i Kalifornije, tvrdi Skenderova.

Bez obzira što se poljoprivrednici sve više okreću drugim kulturama, uzgoj šljive ne bi smio biti zanemaren na ovom području, međutim sve dok ne dođe do veće potražnje i industrijske prerade ovo voće ostaće djelimično zanemareno.

KOMENTARI:
Loading...