Prirodna jama Hrastova glavica kod Sanskog Mosta je 6. avgusta 1992. godine bila mjesto likvidacije i masovna grobnica, gdje su u jamu duboku 25 metara bačena tijela 124 ubijena logoraša iz logora „Keraterm“ i „Omarska“, piše faktor.ba.

Enisi Suhonjić je suprug, koji je tada imao 40 godina, ubijen i bačen u jamu. Odveden je kako kaže 23. jula iz kuće, navodno u policiju da da izjavu, ali je preko prijatelja saznala da je u logoru ”Keraterm”. Ona ga je zadnji put vidjela ispred tog logora 1. augusta, kada mu je donijela nešto hrane. Muž joj je radio kao vozač u Nacionalnom parku „Kozara“, a bio je i poznati prijedorski muzičar.

„Petog augusta su odvedeni iz logora i pobijeni su ovdje na Hrastovoj glavici. Od policije u Sanskom Mostu sam dobila informaciju da mi je muž pronađen i išla sam sa dvije kćerke, svekrom i svekrvom da ga identifikujemo u Šejkovači. Prepoznali smo ga po zubima. Strašno je bilo, na podu je ležalo 124 skeleta, ali našli smo ga i sahranili, mada smo opet poslije par godina morali dati krv da bi se uradila DNK analiza. Međutim, prije četiri godina su među masom kostiju pronašli jednu njegovu kost, pa smo supruga ponovo morali otkopati, a o stresu i bolu da i ne govorimo“, kazala je Enisa prije dvije godine, prilikom obilježavanja ove tužne godišnjice.

Enisin bol dijeli i Vezira Bašić iz Hambarina, čiji je muž ubijen na Hrastovoj glavici. Sin je ubijen u Rizvanovićima.

„Muž mi je bio u logorima ‘Keraterm’ i ‘Omarska’ i ovdje je ubijen. Saznala sam za to 1998. godine i prepoznala sam ga po odjeći. Sin mi je nađen u Tomašici 2014. godine. Svi smo ožalošćeni. Svi. U mojoj familiji više nema muška. Boli ovo, itekako boli. Muž je nakon sahrane ponovo ekshumiran i sad se nalaze kosti u hali Šejkovača, jer se čeka na DNK analizu“, pričala je tada Vezira za Anadoliju.

Ekshumacija jame Hrastova glavica je izvršena 1998. godine, a na tom mjestu su pored posmrtnih ostataka logoraša pronađena i dva skeletna ostatka Sanjanina, ubijena tokom Drugog svjetskog rata.

Na lokalitetu Hrastova glavica je izgrađeno Spomen-obilježje, a autor idejnog projekta je sanski arhitekta Haris Zulić. Spomen-obilježje je izgrađeno u obliku tradicionalne bosanske čatrnje, a kroz otvor je vidljivo usko grlo prirodne jame, u koju su bacana tijela ubijenih logoraša. Čatrnja se nalazi na postolju koje je izgrađeno u obliku stilizovane suze kao trajno podsjećanje na zločin koji se desio prije 25 godina.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...