Sarajevo, 29. 1. 2016.–  Bosna i Hercegovina iz dana u dan se suočava sa izazovima koje nosi demokratsko društvo, pa ponekad umjesto da idemo naprijed i prihvatimo standarde modernog, naši instituti nas vraćaju korak nazad. Jedan od takvih primjera koji je izazvao i reakciju javnosti je nedavna odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine kojom se traži od rukovodilaca pravosudnih institucija da se svim zaposlenim skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja. Ovakav zaključak u jednoj državnoj pravosudnoj instituciji nejasan je i time nedopustiv po više osnova. Termin ”vjerska obilježja” se ne spominje u zakonima, nego se spominje ”iskazivanje vjerske ili nacionalne pripadnosti”, što je neodređeno i može značiti – ime, pozdrav…, tako da se nikakvim zaključkom ne može derogirati pravo svakog građanina na slobodu vjere i uvjerenja, na što nas sve obavezuje Ustav BiH, zakoni BiH, kao i međunarodne povelje i konvencije koje je naša zemlja potpisala i na čije se poštovanje obavezala.

Bosna i Hercegovina je sekularna, multietnička država i važno je da ova osjetljiva pitanja, kao što su slobode, pa tako i sloboda izbora vjere i uvjerenja, te nošenja vjerskih obilježja budu sveobuhvatno tretirana u Parlamentu BiH. Stoga sam krajem prošle godine inicirao da u Parlamentu BiH formiramo, po uzoru na mnoge zemlje sa visoko razvijenom demokratijom, Grupu za afirmaciju i zaštitu prava ljudi na vjeru i uvjerenje, u skladu sa Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima UN. Očekujem da na narednoj sjednici imamo ovo pitanje uvršteno u dnevni red. Da bismo dobili najbolja rješenja, osim institucija države, u ovu raspravu moramo uključiti i vjerske zajednice, nevladin sektor i javnost. Pravo na slobodu vjere ili uvjerenja jedno je od temeljnih ljudskih prava i jako je aktuelna tema trenutno i na najvišem nivou u svijetu. S tim u vezi, u septembru prošle godine, u sklopu održavanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u Njujorku je upriličen susret Globalne mreže parlamentaraca za slobodu vjere i uvjerenja koju čine predstavnici iz cijeloga svijeta i na kojem sam, na poziv ovoga Globalnog foruma prisustvovao kao predstavnik iz BiH. Međunarodni dokumenti navode da je pptrebno da se ova prava reguliraju zakonima, upravo kako bi eventualna ograničenja ili intervencije u to pravo bila predmetom šire i društvene i parlamentarne rasprave. U skladu sa Evropskom konvencijom, treba vidjeti koji je to legitimni cilj zbog koga je eventualno ograničenje potrebno. Također da li je to ograničenje proporcionalno potrebi. A posljednji, ali ne i manje važan kriterij iz Evropske konvencije jeste pitanje da li je to i takvo ograničenje zaista potrebno u demokratskom društvu.

Posebno je u pluralnom post-ratnom bh. društvu i veoma kompleksnoj državi važno o takvom nečemu razgovarati sa svim relevantnim stranama. U vrijeme sigurnosnih rasprava, zaključkom VSTV-a nepotrebno se cilja jedna specifična grupa, u ovom slučaju muslimanke. Njih se ovakvim zaključkom društveno marginalizira i isključuje. To može polučiti samo getoizaciju i frustraciju, nažalost možda i radikalizaciju ljudi koji će ovo posmatrati kao napad na sve muslimane i muslimanke. Povjerenje u bh. pravosuđe ključno je za izgradnju stabilne i jake države. Dijalog sa građanima i građankama odlika je velikih i snažnih. To moraju znati i raditi i naše državne institucije. Razgovorom i otvaranjem rasprave o ovom pitanju smirile bi se strasti, ukazalo bi se poštovanje građanima i vjerskim zajednicama, a povjerenje građana u bh. pravosuđe bi poraslo.

Parlamentarna grupa za afirmaciju i zaštitu prava ljudi na vjeru i uvjerenje je nešto što je već poznato u razvijenim društvima, pa tako, naprimjer, Evropski parlament ima svoju grupu za slobodu vjere ili uvjerenja, te vjersku toleranciju. U njihovom mandatu je da predlažu potrebne izmjene i dopune zakona, postavljaju parlamentarna pitanja u vezi sa slobodom vjere ili uvjerenja, da šalju parlamentarna pisma određenim interesnim stranama u vezi sa konkretnim pitanjima, te saradnja sa međunarodnim, vladinim i nevladinim organizacijama. Britanski parlament, također, ima svoju grupu za slobodu vjere ili uvjerenja. Mandat joj je podizanje svijesti o sadržaju i važnosti međunarodnih obaveza vezanih za slobodu vjere ili uvjerenja kod parlamentaraca, medija, vladinih i nevladinih organizacije te javnosti općenito. UN ima specijalnog izvjestitelja za slobodu vjere ili uvjerenja. Američki State Department redovno svake godine izdaje svoj izvještaj o stanju slobode vjere na svijetu. U tom izvještaju BiH redovno se tretira i analizira stanje u našoj zemlji. Vrlo je opasno da VTSV svojim zaključkom derogira Ustav BiH, Evropsku povelju o ljudskim pravima, UN-ovu Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, kao i Zakon o zabrani diskriminacije.

Zbog našeg historijskog iskustva kod nas je možda više nego kod drugih potrebno ozbiljnije pristupiti ovom ljudskom pravu, s obzirom da je vrlo važno nastojati kreirati atmosferu u našoj zemlji u kojoj će se o svim izazovima i dilemama u odnosu na vjeru ili uvjerenje razgovarati dosljedno, konstantno i otvoreno. Jedan aspekt ovog pitanja čini i borba protiv ekstremnog radikalizma i zaštita prava na slobodu vjere ili uvjerenja u vremenu visokih sigurnosnih zahtjeva te načina ispravnog razumijevanja oba ova važna segmenta.

 

IZVOR: Senad Šepić, poslanik u Parlamentu BiH i direktor Političke akademije SDA

KOMENTARI:
Loading...