Bez obzira na sve  etikete, poput zeleni, netaknuti  kanton iskonske ljepote, kojima označavamo    prirodna bogatstva  ovog kraja, ljudski faktor  je taj koji  direktno utiče na  tu sliku. Da  je bačeno smeće  potencijalna opasnost  za zdravlje ljude, uvjereni su mjestani Vinice i Čekrlija čije se kuće nalaze uz put  prema rejonu Grabeža, gdje nesavjesni pojedinici bacaju otpad.

Sedamdeset šestogodišnji  godišnji Husein Bećirspahić svakodnevno radi na uređenju svoje okućnice u bihaćkom naselju Čekrlije.Sav otpad koji proizvede jednom  sedmično  odvozi  Javno komunalno poduzeće. Zato ga posebno muči  tudja neodgovrnost jer smatra da divlje deponije koje nastaju na području Grabeža ugrožavaju  njihovo, ali i  zdravlje ostalih mještana  koji koriste vodu  iz ovog područja.

U gradskoj službi za komunalne djelatnosti svjesni su ovog problema,te su poštujući zakonsku odredbu izradili  Plan sancije  svih odlagališta na području Bihaća, konkretno njih 19.

Zahvaljući potpori Grada,različitim građanskim inicijativama, Unskim smaragdima, entuzijastima te Javnom komunalnom poduzeću, svake godine očiste se manje zagađene površine zasto su isto tako potrebna sredstva.

Iako se na samim divljim deponijama  vrlo jasno može razaznati porijeklo pojedinih vrsta  otpada, od onog građevinskog do animalnog, još  niko za njegovo bacanje u prirodu  nije odgovarao.Mještanima je to zapravo i nebitno. Za sve njih riječ je samo o neodgovornosti pojedinca koji ugrožava zajednicu.

Mještani za ova odlagališta  najodgovrnijim  smatraju one sugrađane koji, umjesto da plate odvoz glomaznog otpada, jednostavno ga dovezu na područje Grabeža, ali i odgovorne  u  Mjesnoj zajednici koji ne pokreću akcije čišćenja. Ostaje im  samo nada da će u gradskoj administraciji  za 2017. godinu biti dovoljno novca da se saniraju makar one manje. Dok god se otpad bude smatrao smećem a ne izvorom energije i sirovinom umjesto   panoramskog pogleda na Bihać i zelene prirode,  odbačene stvari na neprimjerenim mjestima biće naša stvarnost.

KOMENTARI:
Loading...