U okviru mehanizma COVAX, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula kako bi nerazvijene i zemlje u tranziciji imale jednak pristup vakcinama, podjela oko dvije milijarde doza koje bi u 2021. trebale biti dostavljene za 92 zemlje, mogla bi početi najranije krajem marta.

Vakcinacija je već počela u zemljama visokog ili srednjeg dohotka, ali ne i u zemljama u potrebi u sklopu COVAX-a. Ranije je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio na nejednakosti u pristupu vakcini.

Ističući kako je razvoj efikasnih i sigurnih vakcina protiv koronavirusa bio veliki uspjeh ostvaren za manje od godine od proglasa pandemije, Ghebreyesus je kazao kako se svijet trenutno nalazi pred velikim izazovom da spriječi da vakcina postane novi zid nejednakosti među bogatim i siromašnim, već da te vakcine učini nadom za sve ljude i države podjednako.

Podsjetio je kako je dosad u 49 razvijenih zemalja ljudima dato više od 39 miliona doza vakcine, dok je s druge strane jednoj ne razvijenoj zemlji dato 25 doza.

– Moram otvoreno reći, svijet je na rubu katastrofalnog moralnog neuspjeha. Ceh tog neuspjeha će se platiti životima ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta – rekao je on.

Dodao je kako ove nejednakosti proizilaze iz bilateralnih sporazuma koje su bogate zemlje postigle s proizvođačima vakcina. Naveo je i kako su u 2020., postignuta 44 bilateralna sporazuma s razvijenim zemljama, a ove godine najmanje 12. Ghebreyesus je naveo kako davanje prednosti bilateralnim sporazumima ugrožava COVAX čiji je cilj jednak pristup vakcinama.

Bilateralni sporazumi: Vakcine dobija onaj koji ima novca

Dosad su sporazume postigli SAD, Kanada, Brazil, Meksiko, zemlje članice EU, Velika Britanija, Rusija, Indija, Pakistan, Uzbekistan, Indoenzija, Kina, Japan, Južna Koreja, Australija, Egipat, Nepal, zemlje bloka Bliskog istoka, zemlje bloka iz Latinske Amerike, zemlje Afričke unije i Turska. Potpisani su sporazumi o predkupovini nekoliko miliona doza vakcina.

Sporazumi proizvođače obavezuju na značajnu odgovornost i potražnju. Primjera radi, vakcina koju je njemačka kompanija BioNTech razvila s Pfizerom je prva registrirana vakcina u svijetu protiv COVID-19. Trenutno je postignut ugovor o predprodaji i to s EU 300 miliona doza, SAD 200 miliona, Japan 120 miliona, Kina 100 miliona, Velika Britanija 40 miliona, Meksiko 34 miliona, Kanada 20 miliona, Južna Koreja 20 miliona, Australija 10 miliona, Turska 4,5 miliona doza s opcijom povećanja na 30 miliona do kraja godine.

Pfizer namjerava do kraja 2021. proizvesti 1,3 milijardi doza. Veliki dio te količine bit će raspoređen na osnovu bilateralnih sporazuma. S druge strane, mnoge zemlje su rezervisale i količine vakcine koje su razvili AstraZeneca i Moderna.

Vakcina Oxford-AstraZeneca naišla je na potražnju iz Indije u iznosu od milijardu doza, EU 400 miliona, SAD 300 miliona, Kina 200 miliona, blok Latinska Amerika 150 miliona doza, Japan 120 miliona, Velika Britanija 100 miliona, Brazil 100 miliona, Indonezija 100 miliona, Meksiko 77 miliona, Australija 34 miliona, Kanada 20 miliona, te Južna Koreja 20 miliona doza.

AstraZeneca planira u 2021. proizvesti dvije milijarde doza vakcina, od toga za COVAX mehanizam je odvojeno samo 170 miliona doza.

Kada je riječ o Moderni, SAD je iskazao interesovanje za 200 miliona doza, EU 160 miliona, Japan 50 miliona, Kanada 40 miliona, Južna Koreja 20 miliona, te Katar za koji nije tačno utvrđeno o kojoj količini je riječ. Moderna namjerava u 2021. proizvesti između 500 miliona i milijardu doza vakcina.

Pored toga, postoje i ruska vakcina Sputnik V i vakcine kineskih kompanija Sinopharm i Sinovac, za koje traju klinička ispitivanja u trećoj fazi, a počele su prednarudžbe za njih.

U Africi hitno potrebne vakcine

WHO je upozorio da bi nejednakostima tokom raspodjele vakcina mogle biti najviše izložene afričke zemlje. WHO Afrika u saopćenju 14. januara upozori je kako se podjela vakcina u svijetu trenutno vodi neravnomjerno. Naveli su kako je u posljednje vrijeme potvrđeno 25.000 zaraženih dnevno i da je žalosna neravnomjerna raspodjela vakcina.

U saopćenju se navodi kako je planirano da u okviru COVAX-a 2021. u Africi bude raspoređeno 600 miliona doza vakcina, te da bi prve doze trebale stići krajem marta, a da će u junu doći do masovne raspodjele vakcina.

Zabrana izvoza na Institut za serum iz Indije

S druge strane, privremena zabrana Institutu za serume u Indiji, koji je najveći svjetski proizvođač vakcina, a koji planira proizvesti milijardu doza vakcine za distribuciju pod krovom COVAX-a, najvažniji je faktor odgađanja distribucije vakcina.

Administracija New Delhija odobrila je upotrebu dvije vakcine koje je tkompanija proizvela za COVAX “pod uvjetom da se ne vrši izvoz dok ne budemo sigurni da su ranjive zajednice u Indiji zaštićene”. Tako da kompanija trenutno može vakcinisati samo indijsku vladu.

Kompanija je potpisala ugovor za proizvodnju vakcine Oxford-AstraZeneca za isporuku COVAX-u i proizvodnju 100 miliona doza vakcine koje je razvila američka kompanija Novavax, a koja još nije odobrena za upotrebu.

S druge strane, WHO pregovara s kompanijom o proizvodnji 300 do 400 miliona dodatnih doza. Također je planirano da do kraja godine kompanija osigura COVAX-u 200 do 300 miliona doza. Zbog zabrane izvoza predviđa se da će prve vakcine stići u zemlje koje na proljeće zatraže vakcinu u okviru COVAX-a.

COVAX je u aprilu 2020. pokrenuo WHO, uz podršku Evropske komisije i Francuske, s idejom da se epidemija COVID-19 može prevladati samo sigurnim i učinkovitim vakcinama. U prvoj fazi projekta plan je da se vakciniše 20 posto stanovništva iz 190 rizičnih zemalja. Predviđeno je da će se prioritet dati vakcinisanju 20-postotnog dijela populacije u rizičnoj skupini, uključujući zdravstvene radnike, starije osobe i hronične bolesnike.