Publikacija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” rezultat je istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”.

Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u našoj zemlji. U studiji su obuhvaćeni migranti iz BiH u Australiji, Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Zanimanje prije odlaska iz BiH

Uzorak od 642 ispitanika pokazuje da su ispitanici bili zaposleni na različitim pozicijama i u različitim sektorima prije odlaska iz BiH. To se vjerovatno odnosi na veliki broj osoba koje su napustile zemlju zbog konflikta, a radili su u različitim oblastima prije odlaska. Uzorak isto tako ukazuje na raznolikost iskustva pripadnika dijaspore i njihov potencijal da se integriraju u različite zemlje domaćine nakon što migriraju.

Na pitanje kojem sektoru pripada njihova firma, od 582 ispitanika 13% njih su odgovorili da su zaposleni u zdravstvu, 9% u sektoru obrazovanja i njege ili IT-u, a 8% u inžinjeringu. To ukazuje na raznolikost sektora u kojima rade pripadnici dijaspore iz BiH, te na mogući potencijal za transfer. Veliki procenat odgovora, koji se odnose na zdravstvo, može biti rezultat nedavne migracije u Njemačku i Austriju radi posla u sektoru zdravstva, uključujući staračke domove i brigu o starim osobama, kao privlačne opcije za ekonomske migrante, ali i mogućnost za obuku i obrazovanje u sektoru zdravstva u mnogim zemljama odredišta, što vodi ka prekvalifikaciji članova dijaspore. Ovo je djelimično potkrijepljeno pojedinačnim izvještajima za zemlje.

Ipak, možda je najzanimljivije da je 37% osoba odgovorilo da su radili u potpuno drugoj oblasti prije migracije. Moguće da je to bilo poduzetništvo i mali biznisi, hotelijerstvo, nauka ili umjetnost koji nisu navedeni kao mogući odgovor u upitniku. Uprkos tome, jasno je da postoji veliki broj vještina i znanja iz različitih oblasti relevantnih za razvoj BiH među dijasporom iz naše zemlje koje se mogu prenijeti.

Zanimanje i područje rada nakon odlaska iz BiH

Od 644 ispitanika mnogi su rekli da su promijenili zanimanje i oblast rada nakon odlaska iz BiH, 41% njih su nastavili raditi u istoj ili sličnoj oblasti kao i u BiH, a 28% njih su promijenili oblast rada, ali su zadržali slično zanimanje, dok su 20% njih promijenili i oblast rada i zanimanje. To ukazuje na činjenicu da se pripadnici dijaspore iz BiH relativno dobro prilagođavaju kada je u pitanju potraga za poslom i primjena obrazovanja i vještina koje imaju, ali su dovoljno i fleksibilni da naprave određene promjene u slučaju da je to potrebno.

U globalu, ovaj trend pokazuje da su pripadnici dijaspore iz BiH mogli raditi u svojoj profesiji u određenom kapacitetu u različitim zemljama odredišta, s obzirom na to da su većina njih (blizu 80%) ostali u svom zanimanju ili nastavili u sličnoj ili istoj oblasti rada, ili oboje kao i prije nego su emigrirali iz BiH. Onih 20% koji su promijenili zanimanje i oblast rada u potpunosti, može se odnositi na osobe koje su radile kao državni službenici ili su bili na drugim pozicijama za koje nema odgovarajuće zanimanje izvan BiH.

Radni status u trenutnoj zemlji boravka

Pripadnici dijaspore iz BiH, koji su učestvovali u ispitivanju (684), imaju visoku stopu zaposlenosti. 60% ispitanika su zaposleni u nekoj organizaciji, 4% su zaposleni kod pojedinaca, najvjerovatnije u okviru malog preduzeća. U smislu potencijala za razvojne inicijative dijaspore, ohrabrujuće je da je poduzetnički duh relativno visok među pripadnicima dijaspore iz BiH, na što ukazuje 15% odgovora gdje su se izjasnili da su samozaposleni.

Generalno, 80% svih ispitanika ili su stalno zaposleni ili rade pola radnog vremena/sezonski posao (1%), dok je 19% ispitanika kao odgovor navelo “drugo” kao trenutni radni status, što se vjerovatno odnosi na penzionere, domaćice i osobe koje dobijaju pomoć od države za pretrpljenu traumu kao što je to slučaj u BiH zajednici u Danskoj. Isti trend se može primijetiti i u SAD-u, gdje veliki broj pripadnika dijaspore iz BiH koji su penzioneri, žive u ustanovama za smještaj/staračkim domovima, primaju socijalnu pomoć i nikada nisu bili zaposleni u SAD-u. Podaci o stopi zaposlenosti na nivou države pokazuju da je stopa zaposlenosti dijaspore iz BiH jednaka stopi zaposlenosti lokalnog stanovništva u gotovo svim zemljama u kojima je proveden ovaj projekat. Ovi rezultati istraživanja potvrđuju i ovaj zaključak također.

Osiguranje zaposlenika

Rezultati istraživanja pokazuju da samo 9% ispitanika (od 626) nisu osigurani, što se vjerovatno preklapa sa brojem osoba koje rade honorarno ili imaju sezonski posao, 12% ispitanika imaju zdravstveno osiguranje, dok samo 5% njih ima plaćen godišnji odmor, 9% njih ima plaćeno bolovanje, a 8% plaćeno porodiljsko odsustvo. Ove brojke se trebaju pažljivo tumačiti, zbog različitih politika o osiguranju u različitim zemljama u kojima je provedeno istraživanje. Ovako niske brojke se ne mogu odnositi na sve pripadnike dijaspore iz BiH zbog velikog broja ispitanika iz SAD-a, gdje državni sistem socijalnog osiguranja ne uključuje iste vrste osiguranja kao zemlje Evropske unije.

Možda je najbitniji nalaz, kada je u pitanju odgovor na ovo pitanje, činjenica da je 38% ispitanika reklo da prolaze obuke koje im plaća poslodavac, što ukazuje na veliki broj prilika za socioekonomsku mobilnost među dijasporom iz BiH. (Moja BiH)

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...