Na specijalnoj sesiji vijeća, koje broji 47 članica, usvojena je rezolucija bez glasova protiv.

U rezoluciji je upućen poziv ”mijanmarskim vojnim i drugim sigurnosnim snagama i vlastima da poduzmu korake na hitnoj zaštiti prava slobode mišljenja i izražavanja, religije i vjerovanja, udruživanja i mirnog okupljanja“.

Pozvano je i na hitno i trajno ukidanje ograničenja pristupa internetu, telekomunikacijama i društvenim mrežama, te da se izbjegava bilo koje kršenje ljudskih sloboda mišljenja i izražavanja.

Rezolucijom se zahtijeva “siguran i nesmetan humanitarni pristup svim ljudima u potrebi, uključujući i ponovnu uspostavu letova Ujedinjenih nacija za pomoć”.

Iako nije bilo glasova protiv, Bolivija, Kina, Filipini, Rusija i Venecuela distancirali su se od rezolucije, navodeći da je riječ o unutrašnjem pitanju Mijanmara.

UN-ov specijalni izvjestilac za ljudska prava u Mijanmaru Tom Andrews, na sesiji je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da razmotri sankcije poput embarga na oružje i putovanja.

Nada al-Nashif, zamjenica visokog povjerenika za ljudska prava, na početku rasprave koju su sazvali Evropska unija i Velika Britanija, rekla je kako oduzimanje vlasti od strane mijanmarske vojske ranije ovog mjeseca predstavlja dubok zastoj za zemlju, nakon desetljeća teško stečenih benefita u svojoj demokratskoj tranziciji.

– Vojnim vlastima ne smije biti dozvoljeno da pogoršaju situaciju naroda Rohingya, nakon ekstremnog nasilja i desetljeća diskriminacije koju su pretrpjeli – navodi Al-Nashif.

U Myint Thu, ambasador MIjanmara u UN-u u Ženevi naveo je kako je ”u svjetlu postizbornih neregularnosti i prateće kompleksne situacije u zemlji, Tatmadaw, odnosno mijanmarska vojska, bila primorana preuzeti državne odgovornosti, u skladu s Ustavom”.

Vijeće za ljudska prava nema ovlasti da uvodi sankcije pojedincima ili državama, što može učiniti Vijeće sigurnosti UN-a.