U PLANU JOŠ NEKOLIKO ISLAMSKIH CENTARA Hrvatska postaje centar najmodernijih džamija u Evropi

Savremeni arhitektonski projekat Islamskog centra Istre u javnosti je ovih dana ostao u sjeni protesta stanovnika naselja Valmade, dijela Pule, koji ne žele centar u komšiluku. No, objekat koji se stidljivo pojavljuje u pratnji dnevnih prepirki, ističe se progresivnim izgledom i jedan je od rijetkih primjera moderne landscape arhitekture u Hrvatskoj. Vrlo je zanimljiva izvedba budućeg centra u bijelom betonu i zelenog krova koji očituje energetski pristup arhitekturi.

Istra kao inspiracija

Autor projekta je zagrebački studio ADB, čiji su arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović, s kiparom Dušanom Džamonjom, bili i autori nedavno sagrađene džamije i Islamskog centra u Rijeci. Riječ je o jednoj od najatraktivnijih sakralnih građevina sagrađenih u Hrvatskoj posljednjih godina, a koju su mnogi proglasili najljepšom džamijom u Evropi.

O aktuelnom projektu Islamskog centra u Puli novinar “Jutarnjeg lista” razgovarao je sa autorima Dorom Vlahović i Darkom Vlahovićem, iz studija ADB. Porodični tim autora arhitekata čini još i Luka Vlahović.

Mala parcela

Koja im je bila polazišna ideja za izgled centra u Puli?

– Tražeći inspiraciju za džamiju u Puli, pronašli smo odgovore u tipičnom brežuljkastom istarskom krajoliku, u makro mjerilu pajsaža, u mjerilu gradova koji su smješteni na brežuljcima, kao i u mikro mjerilu artefakata, s kažunom kao i ostacima rimske arhitekture. Uostalom, i grad Pula se smjestio na sedam brežuljaka – kaže Dora Vlahović.

Zbog relativno male parcele vjerski su sadržaji – džamija i minaret – samostalno postavljeni na teren. Ostali sadržaji – uprava, prostori vjerske izobrazbe, omladinski klub, igraonica za djecu, restoran, višenamjenska dvorana, medijateka, knjižnica, čitaonica te donekle odvojeno stanovi za goste i za imame – smješteni su u prizemlju. Cijeli kompleks džamije, kao i parter, obložen je bijelim betonom, dok će “zeleni” krov omogućiti racionalnu potrošnju energije.

– Pristupni amfiteatar Centra preuzima ulogu prostora za druženje, dok će vidikovac biti mjesto mirnog odmora i kontemplacije s pogledom na grad i okolni krajolik, a oba prostora imaju vodeni element – fontane – opisuje Dora Vlahović.

Od vjerskih sadržaja, središnji molitveni prostor razvijen je na dvije etaže, prizemni dio za muškarce i galerijski mahfil za žene.

Mihrab je koncipiran kao udubina u zidu nasuprot glavnog ulaza, a tradicionalno, minber je smješten desno od mihraba. Molitveni prostor osvijetljen je zenitalno, kroz stakleni prorez koji s vanjske strane ima perforirane betonske ploče, te se na taj način stvara zanimljiva igra svjetla i sjene.

Čipkasta forma minareta

– Na pristupnom trgu, desno od ulaza, pozicioniran je minaret, oblikovan više kao simbol, a manje kao mjesto za praktično vršenje vjerskih obreda. Zamišljen je kao čipkasta forma izvučena iz terena, od bijelog čelika – kaže Darko Vlahović.

Edukativni dio Centra sadrži četiri učionice za vjeronaučnu nastavu, koje su okrenute prema vanjskoj terasi. Knjižnica s čitaonicom smještena je uz višenamjensku dvoranu, dok će restoran ljeti koristi ulazni amfiteatar s fontanom. Projekat Islamskog cenra Pula imat će oko 2.000 kvadrata.

Trenutno u Hrvatskoj, osim za Islamski centar u Puli, postoje gotovi projekti i planira se gradnja još dva islamska centra, u Osijeku i Sisku.

Prvu nagradu za džamiju u Osijeku dobio je studio “Proarh”, također s projektom savremene arhitekture. Projekat karakteriše modernistički pristup sakralnom objektu. Visina minareta s polumjesecom na vrhu bit će 30 metara. Uz molitveni prostor koji je izvana izgledom četvrtast, a iznutra sferičan, bit će naslonjene ostale prostorije Islamskog centra s jednom velikom i osam manjih, zatvorenih zelenih i otvorenih površina.

Prva džamija u Gunji

U Sisku je, pak, projekat Islamskog kulturnog centra djelo arhitekta Faruka Muzurovića i kompanije “Forum”. Riječ je o multifunkcionalnom centru od 2.500 kvadratnih metara, a koji će uz bogoslužni imati i prostor za kulturne aktivnosti. Gradnja se čeka već nekoliko godina.

Prva džamija u Hrvatskoj sagrađena je u Gunji 1969. godine. Islamski centar i džamija u Zagrebu su iz 1987. godine, a podignuti su na Borovju koje je tada bilo pustoš.

KOMENTARI:
Loading...