Istraživači ispituju promjene koje će se događati tokom nekoliko desetaka miliona godina. Geolog Zheng-Xiang Li, nakon velikog potresa, putovao je u Nepal kako bi pomoću novih seizmoloških instrumenata proučavao sudare indijskih i euroazijskih tektonskih ploča.

Ideja da Zemlja formira novi superkontinent, nazvan Amazija nije nova. Ali seizmološki uređaji i tehnike koje su sada dostupne stručnjacima, omogućavaju da se promjene proučavaju na detaljniji način.

Iako se naučnici u pravilu slažu da se odvija proces formiranja superkontinenta, predmet debate je gdje će se on točno formirati.

Dok su pojedini naučnici smatrali da bi se novi kontinent smjestio oko Afrike, prema istraživanju provedenom na Sveučilištu Yale, tačka sastajanja bit će Sjeverni pol.

Sjeverna i Južna Amerika “stisnut” će se zajedno, a Karipsko more i Arktički ocean će nestati. Azija će se spojiti s Amerikom, zaključeno je u najnovijem istraživanju. Ove će promjene biti vidljive tek za 50 miliona do 200 miliona godina.

Uprkos tome što je već spojena s Euroazijom, Indijska ploča nastavlja se kretati prema Sjeveru, po nekoliko centimetara godišnje, što uzrokuje tektonske aktivnosti.

Međutim, i drugi se kontinenti kreću jedan prema drugome. Svake godine nestaje nekoliko centimetara Tihog oceana, a to će na kraju rezultirati spajanjem Amerike i Euroazije, dok se Australija također prema Aziji kreće 7,8 centimetara godišnje i također će se spojiti s Amazijom.

– Za to će trebati najmanje deseci miliona godina, možda čak i stotine miliona, prije nego se novi superkontinent potpuno formira . rekao je Li.

Naučnici proces mogu uporediti s prethodnim superkontinentom Pangeom, koji je formiran prije oko milijardu i 300 miliona godina. Razbio se na sedam kontinenata i rezultirao rođenjem Atlantskog oceana oko 100 miliona godina kasnije.

Istraživači vjeruju kako je Pangea treći od četiri superkontinenata u Zemljinoj historiji. Zemljina površina formirana je od sedam velikih i nekoliko manjih tektonskih ploča koje se kreću brzinom koja varira od nekoliko milimetara do dva centimetara godišnje, brzinom kojom rastu ljudski nokti.

KOMENTARI:
Loading...