Novac u budžetu Republike Slovenije za isplatu neisplaćenje devizne štednje Ljubljanske banke potpuno je obezbijeđen i raspoređen na tri godine s obzirom na to da štediše mogu podnositi zahtjeve od 1. 12. 2015. godine do 31. 12. 2017., kao što će, s obzirom na period podnošenja zahtjeva, trajati isplata u okviru verifikacijskog postupka.

Sredstva se između godina mogu i preraspoređivati u skladu s potrebama verifikacijskog postupka, saopćila je danas Ambasada Republike Slovenije u BiH. Navela je da želi dati pojašnjenja povodom navoda predstavnice udruženja štediša BiH Amile Omersoftić da u budžetu Slovenije nema osiguranih sredstava. Novac je osiguran za isplatu štedišama Ljubljanske banke u podružnicama Sarajevo i Zagreb, navedeno je također.

Izvršavanje presude Evropskog suda za ljudska prava

Do sredine maja 2016. godine, Slovenija je primila više od 21.000 zahtjeva za verifikaciju, izdala više od 2.900 informativnih izračuna, a do kraja maja će realizirati više od 1.000 uplata na račune štediša.

Republika Slovenija je Evropskom sudu za ljudska prava, Vijeću Evrope i više puta u javnosti potvrdila opredjeljenje da poštuje presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLP) u predmetu Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije, broj 60642/08, od 16. jula 2014. godine, te će izvršiti presudu, navode iz Ambasade.

-To potvrđuju i njene dosadašnje aktivnosti i napore, povezane s implementacijom presude. Odbor ministarskih pomoćnika pri Vijeću Evrope, koji nadzire izvršavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLP), na 1236. zasjedanju u septembru 2015. godine, potvrdio je zakonsko rješenje koje je Slovenija prihvatila kao osnovu za izvršenje presude te na 1250. zasjedanju u martu ove godine izrazio zadovoljstvo napretkom njenog izvršavanja.

Za izvršenje presude su Sloveniji potrebni podaci o visini neisplaćenih starih deviznih zahtjeva i identifikacijski podaci o njihovim nosiocima. Za razliku od podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu, nekadašnja podružnica Ljubljanske banke u Sarajevu je 1993. godine bila nacionalizovana i doživjela je niz promjena pravnog statusa, na koje ni Ljubljanska banka d.d. Ljubljana ni Republika Slovenija nisu imali uticaj. Trenutno je pod skrbništvom vlasti Bosne i Hercegovine.

S obzirom na navedeno, verifikacijski postupak za štediše podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu je protekao u predviđenom roku, dok je sukladno sa 21. članom Zakona o načinu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08, odlučivanje o zahtjevima za verifikaciju štediša nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu odloženo do dobijanja svih potrebnih podataka za tu podružnicu (skladno sa 4. stavom 9. člana navedenog zakona), citat je iz saopćenja Ambasade.

Postupak verifikacije za štediše u Sarajevu

Dio podataka je Sloveniji bio dostavljen u elektronskom obliku preko ambasade BiH u Ljubljani u julu 2015. godine, međutim, među tim podacima nije bilo svih potrebnih podataka za izvođenje postupka verifikacije, što se u prvom redu odnosi na podatke koji će omogućiti nedvojbenu identifikaciju korisnika.

Datum kada budu dobijeni svi potrebni podaci objavit će ministar, nadležan za finansije, u Službenom listu Republike Slovenije i na internet strani Fonda Republike Slovenije za nasljedstvo, navedeno je također u saopćenju.

Pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope – odjela za nadzor nad izvršavanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava, 6. i 7. aprila 2016. godine je u Sarajevu održan konstruktivan sastanak s vlastima Bosne i Hercegovine, na kojem je ustanovljeno da je u arhivi nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu dokumentacija koja je nužna za postupak verifikacije.

Bilo je dogovoreno da će vlasti Bosne i Hercegovine omogućiti skeniranje i upotrebu te dokumentacije zajedno s već dobivenom elektronskom bazom podataka, što bi omogućilo početak verifikacijskog postupka za štediše nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu.

Poslije sastanka u Sarajevu, 27. aprila 2016. godine je između obiju strana potpisan dogovor koji između ostalog sadrži obavezu vlasti Bosne i Hercegovine da će Sloveniji omogućiti pristup do arhiva u svrhu skeniranja potrebne dokumentacije i obavezu Slovenije da će u roku od šest sedmica nakon prijema, dokumentaciju upisati u elektronsku bazu podataka i početi postupak verifikacije za štediše nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu.

Slovenija se također obavezala da će tako dobiveni podaci biti upotrijebljeni isključivo radi verifikacije neisplaćenih starih deviznih zahtjeva.

Republika Slovenija je diplomatskim putem 5. maja 2016. godine već zamolila vlasti Bosne i Hercegovine da joj omoguće pristup, skeniranje i upotrebu potrebne dokumentacije, prenosi Fena.

 

KOMENTARI:
Loading...