Trumpova administracija napustila je 47-člano Vijeće u junu 2018, optužujući ga za “hroničnu antiizraelsku pristrasnost”.

Za objavom otpravnika poslova američke misije u Ujedinjenim nacijama u Ženevi, Marka Cassayrea, uslijedilo je saopćenje koje je objavio u Washingtonu državni sekretar Antony Blinken.

– Bidenova administracija ponovo je obavezala Sjedinjene Američke Države na vanjsku politiku s akcentom na demokratiju, ljudska prava i jednakost. Efikasno korištenje multilateralnih sredstava bitan je element te viziije, i u tom smislu je predsjednik instruirao State Department da se trenutno i robusno ponovo angažuje u Vijeću UN-a za ljudska prava – izjavio je Blinken.

Vijeće, uspostavljeno u 2006, ima konzistentan stav prema izraelskim sumnjivim kršenjima ljudskih prava na palestinskim teritorijama, koji Washington već dugo nastoji ukloniti.

– Priznajemo da je Vijeće za ljudska prava izobličeno tijelo, u potrebi za reformom svoje agende, članstva i fokusa, uključujući nesrazmjerni fokus na Izrael. Naše povlačenje u 2018. nije, ipak, učinilo ništa na ohrabrivanju značajnih promjena, nego je stvorilo vakum američkog čelništva, koji zemlje s autoritarnom agendom koriste radi promicanja vlastitih ciljeva – izjavio je Blinken.

Ostale stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a – Britanija, Kina, Francuska i Rusija – sada sjede u Vijeću, čije članice bira Generalna skupština UN-a.

Od napuštanja vijeća, američka delegacija samo je prisustvovala razmatranjima stanja s ljudskim pravima u svim državama članicama – ali ne i redovnim sjednicama Vijeća koje se održavaju tri puta godišnje. Glavno godišnje zasjedanje vijeća otvara se 22. februara.

– Priznajući propuste Vijeća, mi znamo da ovo tijelo ima potencijal da bude bitan forum za borbu protiv tiranije i nepravde širom svijeta. Našim prisustvom za stolom, mi tražimo da se realizira taj potencijal – izjavio je Cassayre u ponedjeljak, prenosi Reuters.