Deviza, deviza…marke, dolari, franke…vjerovatno su ovo najpoznatije riječi s početka 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji i sigurno se većina Bosanaca i Hercegovaca sjeća tog vremena.

Čekanje u redovima, puni novčanici para za koje se ništa ne može kupiti, plata čija je vrijednost u tadašnjim dinarima tolika da možete kada je primite kupiti vreću brašna a već sutra zbog devalvacije ne možete ni hljeb.
Moskva danas, 25 godina nakon naših turbulentnih vremena, izgleda baš kao npr. Sarajevo tada.

Pad cijena nafte i sankcije, koje su uvedene Rusiji zbog ukrajinske krize, doveli su do neviđene inflacije. Rublja nezadrživo pada. Još početkom septembra euro je bio 40 rubalja, a sada je već prešao granicu od 75 rubalja, dok dolar vrijedi 60 rubalja. Intervencija ruske centralne banke dala je određenog efekta pa je rublja jučer ojačala 10 posto u odnosu na dolar.

Cijene

Moskvom je, kako izvještavaju mediji, zavladala panika. Ljudi stoje u redovima ispred bankaka i mjenjačnica i mijenjaju sve rublje za eure i dolare kako bi spasili ono što se da spasiti prije nego što skroz izgubi vrijednost. Oni malo snalažljiviji dižu kredite u rubljama kako bi kupili eure i dolare, a rate kredita vraćaju u bezvrijednim rubljama.

Prodavnice u ruskim gradovima zbog pada rublje znaju mijenjati cijene i po nekoliko puta dnevno zbog ubrzanog pada rublje, dok građani u prodavnicama svjetskih brendova poput Samsunga, IKEA itd, kupuju sve, i što im treba i što ne treba. Da bi spriječili gubitke na ovom tržištu, evropski i američki proizvođači automobila već su obustavili prodaju, dok japanske kompanije još ne planiraju takve aktivnosti. Ipak, Rusi uglavnom ističu da im ovo nije strano, i ranije je bilo slučajeva inflacije poput ove, pa su se snalazili.

S obzirom na to da je vrijednost ruske rublje na najnižem nivou u odnosu na euro i dolar, te da su cijene nafte na višegodišnjem minimumu, ruska ekonomija ulazi u recesiju.

Prema procjenama ruske centralne banke, stopa inflacije bi mogla da dostigne 11,5 posto u prva tri mjeseca 2015. Svjetska banka je prošle sedmice saopštila da bi, ukoliko prosječna cijena nafte iduće godine ne bude veća od 78 dolara za barel, negativna stopa rasta ruske ekonomije mogla da iznosi 0,7 posto. Međutim, ako cijena nafte ostane oko 60 dolara za barel, ruska centralna banka predviđa da bi negativna stopa rasta mogla da dostigne i 4,8 posto.

No, problemi Rusije nisu samo njihovi problemi. U globaliziranoj ekonomiji sve ima manje ili više utjecaja na svaku zemlju pojedinačno, pa tako i na BiH. Inače, ekonomski odnosi BiH i Rusije uglavnom se svode na trgovinu, te nekoliko investicija ruskih kompanija, od kojih su najzančajnije one u Rafineriju nafte Brod te Rafineriju ulja Modriča.

Što se tiče trgovine, BiH je u ovoj godini u Rusiju izvezla robe u vrijednosti 65,3 miliona KM, uglavnom je riječ o farmaceutskim proizvodima i to iz kompanije Bosnalijek, dok smo uvezli robu u vrijednosti 132,7 miliona KM, najviše smo uvozili naftu i gas. Ukupna razmjena je dostigla zavidnih 200 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom sa 20 posto u 2013, povećana je na 30 posto u ovoj godini.

Štete za preduzeća

“Imajući u vidu odnose Zapada i Rusije, odnosno sankcije koje su na snazi, to ne samo da će imati bolne posljedice za Rusiju, nego će isto taku uticati i na evropske zemlje, pa i BiH, jer su ekonomski odnosi međusobno isprepleteni. Sankcije su opasnost i za jednu i za drugu stranu”, kazao je Duljko Hasić iz vanjskotrgovinske komore BiH, te dodao kako o povezanosti evropskih i ruske ekonomije svjedoči podatak da je Njemačka prošle godine imala nevjerovatnih 38 milijardi eura izvoza u Rusiju, dok iz ove zemlje podmiruje 30 posto potreba za energentima.

U BiH će se, prema njegovim riječima, najviše osjetiti indirektne posljedice, koje se ogledaju u problemima koje će imati evropske kompanije, smanjenim investicijama i gubitku tržišta, što će dovesti do reduciranja privrednih aktivnosti na našem tržištu.

Što se tiče direktnih posljedica, tu je uglavnom riječ o gubitku prihoda naših kompanija zbog pada ruske rublje te gubitku tržišta za građevinske kompanije koje će morati napustiti rusko tržište zbog nestabilnosti i neizvjesnosti koje vladaju u Rusiji. Koliki su mogući gubici najbolje svjedoči podatak da ruski građani mjesečno gube 300 eura zbog pada kursa, a šta onda očekivati za kompanije.

Mali dioničari u Bosnalijeku već su u strahu da će ova kompanija imati gubitke zbog pada ruske rublje, ističu da sarajevska kompanija od ruskog partnera već potražuje 50 miliona maraka, iako su potraživanja iskazana u eurima, moguće je da će ruski partner tražiti da se teret pada rublje podijeli između partnera.

KOMENTARI:
Loading...