Ova varijanta, poznata kao B1525, predmet je izveštaja istraživača sa Univerziteta u Edinburgu, koji kažu da je otkrivena sekvenciranjem genoma u 10 zemalja, uključujući Dansku, SAD i Australiju, a do sada su u Velikoj Britaniji pronađena 32 slučaja. Najraniji nizovi datiraju iz februara, a pojavili su se u Velikoj Britaniji i Nigeriji.

Istraživački tim navodi da ova varijanta koronavriusa u svom genomu ima sličnosti s Kentovom varijantom B117, a sadrži brojne mutacije koje su zabrinule istraživače, uključujući i mutaciju E484K proteina – koji se nalazi na vanjskoj strani virusa i igra važnu ulogu u pomaganju virusu da uže u stanice.

Ova mutacija E484K pirsutna je u inačicama koje su se pojavile u Južnoj Africi i Brazilu, a smatra se da čini virus sposobnijim za izbjegavanje neutralizirajućih antitijela koje stvara tijelo, piše The Guardian.

Dr. Simon Clarke, vanredni profesor ćelijske mikrobiologije sa Univerziteta Reading, kazao je da, iako nije jasno kakav učinak mnoge mutacije mogu imati na sposobnost koronavirusa da uspostavi infekciju ili na težinu bolesti, prisutnost mutacije E484K bilo je poznato u južnoafričkoj varijanti da daje stepen otpornosti na neke vakcine.

– Još ne znamo koliko će se dobro nova varinanta proširiti, ali ako bude uspješna u tome, može se pretpostaviti da će imunitet od bilo koje vakcine ili prethodne infekcije biti oslabljen. Mislim da dok ne saznamo više o tim varijantama, sve varijante kije noise E484K trebale bi biti podvrgnute udarnom testiranju, jer čini da pružaju otpor imunitetu, bez obzira na to kako je izazvano – kazao je.